Srećni ljudi imaju umjeren nivo očekivanja: oni žele ono što mogu da postignu dok nesrećni nikada ne mogu imati ono što žele. Takođe, srećni ljudi znaju kako izbjeći razočarenja i kako prirediti prijatna iznenađenja. To je zato što streme realnim ciljevima i srećni su kad ih dostignu, objašnjava prof. Hoze de Hesus Garsija Vega s meksičkog Univerziteta Monterej.
- Trošimo mnogo vremena žaleći se na ono šta nam se događa, ali to je gubitak vremena i napora. Da biste bili srećni, neophodno je da uživate u onome što imate - kaže Garcia Vega.
Uspješni sportisti znaju da treba da se fokusiraju na pobjedu, a ne na poraz. U tome je tajna optimizma - srećni ljudi uvijek sve gledaju s vedrije strane, kaže britanski psiholog Miriam Akhtar.
- Znamo da je oko 40 odsto osjećaja sreće pod kontrolom naše volje. To znači da ima stvari koje možemo učiniti da bismo povećali našu sreću - rekla je Akhtar koja savjetuje ljudima da nauče da cijene dobre stvari u svom životu.
Novac i materijalna bogatstva često se smatraju jednim od ključeva sreće. Ali, može li novac kupiti sve, čak i sreću, pita se Erik Kirkler, profesor psihologije sa Bečkog univerziteta.
- Novac ima malo kapaciteta da nas učini srećnima, a osjećaj sreće utemeljen na materijalnom bogatstvu brzo blijedi - rekao je Kirkler.
Jedan od uslova za sreću je i zadovoljstvo poslom koji radimo. Kanadski profesor psihologije u penziji Gari T. Reker tvrdi da srećni ljudi prioritet daju “smislu posla”, a ne prestižu ili velikoj plati.
- Srećni ljudi rade ono u čemu uživaju. Takođe, oni uživaju što rade upravo svoj posao - rekao je Reker koji navodi bolju organizovanost kao jedan od recepata za srećniji život. Iako smo skloni ponekad da zavidimo ležernim boemima zbog njihovog neobaveznog životnog stila, to je pogrešno.
- Srećni ljudi planiraju i organizuju, imaju ciljeve i svrhu. Možete dobiti ono što želite ili za čim žudite samo ako znate šta želite - poručio je Reker.
Prihvatite sebe sa vrlinama i manama
Sreća nije proizvod okolnosti, već načina na koji osmišljavamo situacije iz naših života, kaže Renata Senić, diplomirani psiholog - master, psihoterapeut i autor na sajtu psihoterapijsketeme.rs.
Ona naglašava da je prihvatanje postojećeg i nezahtijevanje nemogućeg prvi korak u izbjegavanju nezdravih osjećanja. - Međutim, to još ne znači da smo srećni. Sreća podrazumijeva racionalan, logičan i pragmatičan kontakt s realnošću, drugim ljudima i nama samima. Budući da ljude ne možemo mijenjati, valja ih prihvatiti. Međutim, na sopstvenu promjenu možemo uticati. Prihvatanje sebe kao pogrješivog ljudskog bića, s vrlinama i manama, umjesto njegovanja uzvišene i svemoćne slike o sebi, vodi značajnom umanjenju tenzije. Nakon samoprihvatanja, a zarad postizanja dugoročne sreće, valja raditi na ostvarenju ličnih potencijala. Želja da budemo najbolji što možemo, umjesto zahtjeva da budemo najbolji na svijetu je recept za sreću.
(blic)
