Kako kažu stručnjaci sa Kembridž Univerziteta, ove promjene bi smanjile emisiju ugljenika, potrošnju električne energije, kao i broj saobraćajnih nesreća, a uticalo bi i na poboljšanje turizama. Rezultati njihovog istraživanja su pokazali da, kada bismo imali još jedan sat svjetla dnevno, to bi direktno uticalo na smanjenje potrošnje struje, a samim tim emisija ugljenika bi bila smanjena za bar pola miliona tona.
Alan Smart, menadžer Nacionalne mreže za energetiku i Komitet za Energetske i klimatske promjene, sproveli su istraživanje o potrošnji struje u večernjim satima prije i odmah poslije vraćanja sata unazad. Rezultati su pokazali da je znatno manja potreba za korišćenjem energije ako su večeri svjetlije. Krajnji rezultat je pokazao da bi zadržavanje ljetnjeg vremena u jesen i proljeće smanjilo potrošnju električne energije ekvivalentno vremenu koji se vraća, dakle jedan gigavat po satu.
- Energija ušteđena ovim putem mogla bi da se skladišti u velikoj elektrani, koja bi tako mogla da obezbijedi energiju za oko 100.000 kuća, predlaže Alan Smart.Sa njim se slažu i istraživači sa Kembridž Univerziteta koji tvrde da je potrošnja struje zaista najveća u jesenjim i proljećnim večerima kada su skraćeni dani. Doktor Elizabet Garnsi kaže da su istraživanja sprovedena prethodnih godina pokazala da svjetlije večeri takođe drastično smanjuju broj smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama, i to za 100. Takođe dodaje da bi i turizam mogao da napreduje kada bi turisti imali sat više za šetnju u popodnevnim satima. A, jedna od najbitnijih stvari je što bi ovakve promjene imale dugoročni pozitivan uticaj na smanjenje efekta staklene bašte.
- Ako smanjimo potrebu za energijom, smanjujemo emisiju gasova i veća je mogućnost da dostignemo dalje ciljeve, kao što je usporavanje globalnog zagrijevanja, kaže doktor Garnsi.
Samo taj jedan sat mogao bi da uštedi mnogo novca što bi britansku ekonomiju moglo da dovede u ravan sa najvećim evropskim trgovinskim partnerima. Doktor Elizabet Garnsi kaže da bi zadržavanje ljetnje satnice imalo i velikog uticaja na zdravlje ljudi. Na primjer, osobe koje pate od sezonskog vremenskog poremećaja, obično su najviše pogođeni nakon pomjeranja sata unazad.
- Razlog što satnica utiče na čitav organizam je to što sviće mnogo ranije prije nego što se ljudi probude i počnu radni dan, a mrak pada kada ljudi već uveliko drže uključeno svjetlo u kućama - objašnjava doktor Garsni.
(blic.online)
