"Vjerovatno je da će biti nekih problema s društvenom prihvatljivošću, iako bi meso uzgajano 'u kacama' moglo biti napravljeno zdravijim, tako što bi se promijenio njegov sastav i mnogo higijenskijim od tradicionalnog mesa, jer bi bilo uzgajano u sterilnim uslovima", navodi jedan od njih, dr Filip Tornton iz Međunarodnog istraživačkog instituta za stoku (International Livestock Research Institute), prenosi Tanjug.
Slično misle i članovi britanskog Kraljevskog društva (pandana Akademiji nauka), koji u 21 akademskom radu istražuju mogućnosti globalne prehrane na zdrav i održiv način. Svjetska populacija će 2050. dostići čak devet milijardi ljudi, a pitanje je kako ih prehraniti, pogotovu što najveći rast imaju oni danas najsiromašniji.Već u ovom trenutku, navodi se u izvještaju britanskih akademika, jedan od sedam ljudi na svetu dnevno ne unosi dovoljno proteina i kalorija. Do 2050, farmeri više neće biti u stanju da zadovoljavaju globalnu tražnju.
Dr Filip Tornton predlaže uzgajanje vještačkog mesa kao adut za lakšu prehranu planete.
"Razvoj vještačkog mesa je savršeno izvodljiv, a istraživački projekti u vezi s tim izvode se već decenijama", navodi Tornton, a kao probleme navodi najviše one psihološke prirode.
Opiti sa "in vitro" uzgojem mesnog tkiva obavljaju se već godinama. Iako smo još daleko od uzgoja bifteka u laboratorijskim ili fabričkim posudama, naučnici smatraju da je to sasvim ostvarivo.
Potpuni izvještaj o ovim naučnim radovima biće objavljen krajem godine, neposredno pred novu rundu međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama, koja će se održati u Meksiku
