Naziv neke gradske ulice ili trga trebalo bi da bude ogledalo jednog grada, njegove prošlosti i veza sa slavnom, slobodarskom istorijom. No, nijesu rijetki primjeri ni kod nas kao ni u regionu da se odbacuju nekadašnje vrijednosti i zaboravlja dragocjeno kulturno - istorijsko naslijeđe. U razvijenim evropskim sredinama prošlost živi u harmoniji sa sadašnjim vremenom. U Crnoj Gori, koja ide putem tih integracija, međutim, umjesto sjećanja na istaknute kulturne i istorijske ličnosti, sve su glasnije inicijative pojedinaca o imenovanju ulica koje bi umjesto proslavljenih književnika ili slikara nosile naziv ratnih zločinaca. Buru je ovih dana podigao jedan takav predlog u Beranama.
Kako se od čuvenog Zogovića koji nema svoju ulicu u Beranama, ili Lalića, Vešovića, pa do Gavra Vukovića, slikara Prijića, Smailagića i Masličića, došlo do Ratka Mladića i Pavla Đurišića? Došljak kaže da su u posljednje vrijeme pojedinci i neke institucije zadrijemale ili zaspale, pa su u zaborav otišli veliki književnici, vojskovođe i umjetnici koji su živjeli i stvarali u Limskoj dolini.
Za Došljaka je Lim identitet crnogorske književnosti, dok je za Mališića prisjećanje na Ustanak crnogorskog naroda u drugom svjetskom ratu i tadašnje osnivanje prvog sreskog narodnooslobodilačkog pokreta u Beranama primjer kakav bi danas trebalo da slijede i građani Berana i drugih crnogorskih sredina.
Došljak smatra da su zatajile škole, obrazovne institucije, porodice. Podsjećajući na velike kulturne manifestacije koje su svojevremeno krasile Berane poput "Dana jugoslovenskog rodoljublja", i na pola vijeka trajanja časopisa "Tokovi" Došljak ukazuje na veliki kulturno - istorijski značaj grada koji kao takav treba da ostane. Samo takvo Berane, iscrtava mapu na kojoj će sa imenima slavnih i čestitih ljudi biti označeno kao grad koji afirmiše prave građanske vrijednosti.
