U fokusu dvodnevnog sastanka je rad na zajedničkom tekstu, procedurama izrade i predaje Nominacionog dosijea, a razmotriće se i zajednički model upravljanja, očuvanja i mjera zaštite tih nekropola, kao i definisanje smjernica za dalji napredak projekta, baziran na zahtjevnim procedurama i standardima UNESCO-a.
Ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici predstavljaju značajan dio kulturne i istorijske baštine četiri zemlje regiona. Izuzetna vrijednost stećaka kao kulturnih dobara, definisana je kroz tri kulturna i istorijska korjena: zapadno-evropski, vizantijski i južnoslovenski. Na teritoriji sve četiri zemlje nalazi se između 60.000 i 70.000 identifikovanih stećaka, od čega oko 3.500 u Crnoj Gori.
- Stećci, kao zajedničko nasljeđe, uz regionalne različitosti, okupilo je predstavnike četiri zemlje u naporu da se pokaže njihova univerzalna vrijednost, ali i autentičnost koju je iznjedrio stvaralački duh ovog dijela Balkana u srednjem vijeku – kazala je pomoćnica ministra kulture Lidija Ljesar otvarajući skup na Cetinju.
Prema njenim riječima različiti su razlozi za kašnjenje prepoznavanja kulturnih vrijednosti stećaka, ali da slijedi period kada se mora precizno utvrditi zajedničku platformu o sadržaju i formi neophodnih dokumenata, kako odgovovri na veoma zahtjevan zadatak, dodala je Ljesar. Ona je podsjetila da je Projekat dobio bezrezervnu podršku Kancelarije UNESCO - BRESCE u Veneciji.
Ministri kultu Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore potpisali su prije nepune tri godine u Sarajevu Pismo namjere o uspostvljanju saradnje na pripremi i realizaciji projekta nominacije stećaka za listu kulturne baštine UNESCO-a.
