Bivši crnogorski ambasador u Briselu i direktor konsultantske kuće Europematters Bojan Šarkić ocjenjuje da Brisel neće do juna postavljati neke nove uslove Podgorici, ali napominje da će od sada Crna Gora biti pod posebnom opservacijom Evropske unije.
- Ne bi trebalo da bude novih uslova Brisela. Ali, ukupan crnogorski sistem će od sada biti na permanentnoj opservaciji. Nedavni slučajevi vezani, recimo, za aferu listing ili prebijanje novinarke Vijesti, sigurno su mogli da utiču na neku od članica EU, koja je, prosto, mogla da kaže “Hej, sačekajte malo da vidimo šta se u toj Crnoj Gori dešava, da vidimo da li se tamo zakoni primjenjuju, kako funkcioniše tužilaštvo i policija…” Što hoću da kažem: efikasno rješavanje pomenuta dva slučaja je sa jedne strane pokazalo da određeni organi vrše svoje funkcije u državi, ali istovremeno je i postavljen reper za buduće slične slučajeve, za koje će se morati dejstvovati istovjetno efikasno i agilno, ističe Šarkić u razgovoru za Portal Analitika.
Odsustvo poziva u članstvo na predstojećem Samitu NATO Šarkić ne ocjenjuje kao lošu vijest, već smatra da je Crna Gora na dobrom putu i da postoje velike šanse da 2013. godine postane članica NATO.
- Mislim da to nije loša vijest. Crnu Goru svi vide vrlo brzo u Atlantskom savezu. Već neko vrijeme se govori o 2013. godini i mislim da je to realno - do tada će Crna Gora imati započete pregovore sa EU i, nadajmo se, stabilizovati svoju ekonomiju. Podsjetio bih da je Crna Gora primljena u Partnerstvo za mir zajedno sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom - istog dana. Mislim da bi Crna Gora mogla biti primljena u NATO zajedno sa Makedonijom i BiH i na taj način skinuti sa dnevnog reda sva moguća bezbjedonosna i politička pitanja koja su uvijek bila dio ovog našeg političko-geografskog teritorija, ističe Šarkić.
ANALITIKA: Zaključke Evropskog parlamenta su u vladajućoj koaliciji dočekali kao signal da će u junu definitivno biti otvoreni pregovori; opozicija je, opet, bila prilično uzdržana. Da li se zaista sadržaj Rezolucije EP može tumačiti kao direktna najava da će Crna Gora otvoriti pregovore u junu?
ŠARKIĆ: Otvaranje pregovora je, kao što je poznato, najavljeno još krajem prošle godine od Evropski savjet. Pomenut je mjesec jun i Evropska komisija je odmah, da tako kažem, krenula u akciju - određujući svoju ekipu i pripremajući evropski tim za predstojeće događaje koji prethode samom početku pregovora i samim pregovorima. Da podsjetim: Rezolucija Evropskog parlamenta se zasniva na izvještaju Komisije, izvještaju izvjestioca EP, amandmanima pojedinih političkih grupacija ili članova parlamenta, MEP pojedinačno (Member of the European Parliament). Sve ovo ukazuje da se može sa velikom dozom izvjesnosti i realnosti očekivati otvaranje pregovora u junu ove godine.
Bih bio spreman čak da kažem da bi u Crnoj Gori morao da se desi zaista veoma ozbiljan “eksces” sa političkim ili ekonomskim posljedicama, koji bi mogao da zaustavi ili pomjeri najavljene termine.
ANALITIKA: Dio crnogorskih medija je najavljivao drugačiji tekst Evropskog parlamenta, dominirali su naslovi poput ovog - “Uhapsite i osudite visoke zvaničnike”; najavljivali se zahtjevi za novim hapšenjima kao novi uslovi Evrope. Iz usvojenog teksta su ipak izostale takve formulacije, kao što su, velikom većinom glasova, odbačeni neki amandmani evropskih poslanika. Da li to znači da, osim onih poznatih sedam kriterijuma, definitivno neće biti novih uslova do juna?
ŠARKIĆ: U principu - da. Ne bi trebalo da bude novih uslova. Ali, ukupan crnogorski sistem će od sada biti na permanentnoj opservaciji i nedavni slučajevi, vezani, recimo, za aferu listing ili prebijanje novinarke lista Vijesti, sigurno su mogli da utiču na neku od članica EU, koja je, prosto, mogla da kaže - “Hej, sačekajte malo da vidimo šta se u toj Crnoj Gori dešava, da vidimo da li se tamo zakoni primjenjuju, kako funkcioniše tužilaštvo i policija…” Što hoću da kažem: efikasno rješavanje pomenuta dva slučaja je pokazalo da određeni organi vrše svoje funkcije u državi, ali istovremeno je i postavljen reper za buduće slične slučajeve, za koje će se morati dejstvovati istovjetno efikasno i agilno.
ANALITIKA: Da li postoje i neki, javno neizrečeni, evropski uslovi za Crnu Goru? Ovdje dio opozicije tvrdi da je “sanaderizacija Crne Gore” jedan od uslova koji se pojavljuje u razgovorima sa Briselom. Da ima uporišta za takve tvrdnje?
ŠARKIĆ: Mislim da se ovdje ipak radi o - crnogorskim unutrašnjim političkim prepucavanjima! Spoljni partner će uvijek insistirati na vladavini prava, primjeni zakona, ili procesuiranju određenih slučajeva kada je evidentno da je došlo do narušavanja zakona ili u slučaju ako se određeno krivično djelo “prelilo za teritorijom”, u ovom slučaju teritorijom Crne Gore, i dobilo međunarodni karakter.
ANALITIKA: Otvaranje pregovora poglavljima 23 i 24 ipak su signal da je prioritet crnogorske vlasti – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da li će Evropa tokom pregovora ipak imati vrlo precizne instrumente mjerenja tih rezultata?
ŠARKIĆ: Pa, mislim da je gospodin Štefan File, komesar za proširenje Evropske komisije, već u nekoliko navrata najavio da je njihov tim spreman. Oni će, kao što sam rekao ranije, detaljno pratiti reforme i njihove primjene iz 23. i 24. poglavlja, ali se ne treba zavaravati da se - recimo poljoprivredom i ribarstvom - niko neće baviti ili da će ekološka pitanja, budžet, monopoli biti van analiza EU... Mislim da je period “medenog mjeseca” pri kraju, a da EU godine, da parafraziram onu nekadašnju DPS- parolu, «počinju sa – junom».
ANALITIKA: Dio nevladinog sektora je uključen u tim Glavnog pregovarača. Da li je to angažovanje u dovoljnoj mjeri, jer ima primjedbi da se samo radi o formalnom angažovanju, ne o stvarnoj želji da se iskoristi potencijal crnogorskog nevladinog sektora?
ŠARKIĆ: Pregovore sa EU, po difoltu, mora da vodi – državna administracija.
Ali, naša administracija, dakle administracija nezavisne države Crne Gore, je «stara» tek nepunih šest godina... Mi smo se pozivali i pozivamo se na «slovenački model» ili hrvatski model. To je, u principu, dobra orijentacija, ali valja znati: Slovenija je ušla u Evropsku uniju sa administracijom koja je «već bila u funkciji» petnaestak godina; hrvatska administracija je imala takođe petnaestak godina iskustva funkcionisanja u nezavisnoj državi kad su počeli pregovore. To znači da Crna Gora sigurno ima problem sa administrativnim kapacitetom i da ne može sebi da priušti luksuz da se proces drži dosta usko.
Mislim da bi u toku procesa pregovaranja trebalo naći način da se što više ljudi uključi u praćenje i «asistiranje» u pregovorima. Možda bi za početak dio nevladinog sektora zajedno sa parlamentom trebalo da učini maksimum da pregovori u svakom momentu budu potpuno transparentni i otvoreni, a onda u toku samih pregovora da traže načine kako da se uključi što više ljudi, stručnjaka u cilju boljeg i efikasnijeg obavljanja posla, predstavljanja države i njenih kapaciteta. Zbog toga sam lično izrazio određenu rezervu, prema izboru profila glavnog pregovarača, smatrajući - i tada i sada - da je to trebala biti ličnost i sa određenom političkom težinom i autoritetom.
ANALITIKA: Sve su očitiji ekonomski problemi u Crnoj Gori, sprema se rebalans budžeta i nema najava većih stranih investicija… Koliko loše stanje u ekonomiji može biti ograničavajući faktor evropskih integracija Crne Gore?
ŠARKIĆ: Crnogorska ekonomija je veoma važno pitanje, ali to je ipak važnije za crnogorskog poreskog obveznika, učitelja, penzionera, studenta… Naravno, bez stabilnog ekonomskog i političkog sistema nema ni ulaska u EU.
ANALITIKA: Dok ste bili crnogorski diplomata, upravo je Vama generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer uručio poziv Crnoj Gori za Partnerstvo za mir. Imali ste kasnije stalne kontakte sa predstavnicima NATO i zato bih volio da čujem Vaše ocjenu crnogorske pozicije u odnosu na Alijansu. Nedavno je zvanično potvrđeno da majski samit NATO neće biti pozivni samit ni za koga, pa ni za Crnu Goru. Je li to loša vijest ili ipak očekujete na Samitu neku vrstu ohrabrenja Crnoj Gori?
ŠARKIĆ: Mislim da to nije loša vijest. Crnu Goru svi vide vrlo brzo u Atlantskom savezu. Već neko vrijeme se govori o 2013. godini i mislim da je to realno - do tada će Crna Gora imati započete pregovore sa EU i, nadajmo se, stabilizovati svoju ekonomiju.
Podsjetio bih da je Crna Gora primljena u Partnerstvo za mir zajedno sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom - istog dana. Mislim da bi Crna Gora mogla biti primljena u NATO zajedno sa Makedonijom i BiH i na taj način skinuti sa dnevnog reda sva moguća bezbjedonosna i politička pitanja, koja su uvijek bila dio ovog našeg političko- geografskog teritorija. Kao mala zemlja Crna Gora je vrlo osjetljiva i “ranjiva” na ovakva bezbjednosna pitanja ali i druga, uključujući i elementarne nepogode, ljetnje požare.
Draško ĐURANOVIĆ
