Knjiga „Rivers of Montenegro“ (Rijeke Crne Gore) koja je rezultat dugogodišnjeg naučnog istraživanja naših vodotoka objavljena je prije nekoliko dana u okviru posebne edicije izdavačke kuće „Springer Nature“.
Urednici knjige su prof. Vladimir Pešic (Univerzitet Crne Gore), prof. Momir Paunović (Univerzitet u Beogradu) i prof. Andrej Kostianoj (Ruska akademija nauka). Ovo je prva i jedina knjiga o crnogorskim rijekama koju je objavio ,,Springer Nature“.
Kako je za Pobjedu kazao profesor Pešić, u pisanju knjige učestvovalo je 45 autora iz desetak evropskih država.
- Riječ je o vodećim ekspertima iz različitih oblasti, koji su svaki za svoju oblast dali prikaz postojećih kao i nova saznanja o rijekama na prostoru Crne Gore. U knjizi su obuhvaćni razliciti aspekti: od hidrologije i hidrogeologije, energetskog potencijala, uticaja klimatskih promjena, hemizma vode, mikrobiologije, geno i ekotoksikologije. Obuhvaćena su istraživanja rijeka koje presušuju, vegetacije kanjona i njihove valorizacije, primjena savremenih metoda za procjenu kvaliteta voda, primjena bioindikatora za procjenu uticaja na rječne ekosisteme pa do studija koje se odnose na biodiverzitet crnogorskih rijeka i uticaja antropogenih faktora i klimatskih promjena na živi svijet u različitim tipovima riječnih ekosistema – navodi Pešić.
Nslovnica knjige
Kada se pomene ,,Springer Nature“, sa čime bismo to uporedili u drugim oblastima nauke?
Knjigu je objavio vodeci međunarodni izdavač u oblasti naučne i akademske literature ,,Springer Nature“. Objaviti knjigu ili monografiju danas u ,,Springeru“ je stvar akademskog i naucnog prestiža, ne samo pojedinaca vec institucija. Dovoljno je reći da je izdavač ,,Springer Nature“ i to govori više od hiljadu riječi o njenom kvalitetu. Knjiga je objavljena inače u najprestižnijoj njihovoj ediciji ,,The Handbook of Environmental Chemistry“.
Evidentne su promjene tokova, nivo podzemnih voda, nestanak ponora, izvora. Na to utiču brojni faktori, od tektonike, geologije pa do direktnog ljudskog uticaja. „Gdje su“ crnogorske rijeke danas, u kakvom su stanju i kakve će biti u buducnosti; u kojoj mjeri se već osjeća ljudski uticaj?
Knjiga ,,The Rivers of Montenegro“ počinje rečenicom Iva Andrića ,,Nije rijeka ta koja teče – to je voda. Nije vrijeme to koje prolazi – to smo mi“. Kao i svaki sistem i rijeke se mijenjaju, a sa njom i živi svijet koji ih nastanjuje. Naša percepcija i odnos prema rijekama se isto tako mijenja, sa našim znanjem o rijekama, kao i našom potrebom za njima. Što se tice kvaliteta vode, možemo biti zadovoljni. Rezultati monitoringa kvaliteta voda (bazirano na indeksu kvaliteta vode – WQI) rijeka Crne Gore u periodu od 2009. do 2018. pokazuju porast kvaliteta voda od 2012. godine. Rijeke u Crnoj Gori izložene su uticaju antropogenih faktora kao što je izgradnja hidroenergetskih objekata i velikih infrastrukturnih objekata, ali takođe i uticaju klimatskih promjena. U knjizi je utvrđeno ubrzano zagrijavanje područja Crne Gore, jer se temperatura vazduha od 1950. do 2010. godine povecala za 1.3 °C, ali od 1980. do 2019. godine vec za 2.0 °C. U ljetnjem periodu stopa zagrijavanja je veća nego na nivou godine. Ovo utiče na promjenu temperature vode u rijekama, posebno u toku ljeta kada je u rijekama manja količina vode. Promjena temperature vode utiče na fizičko-hemijsku ravnotežu u vodenim ekosistemima a to opet utiče na živi svijet i biološke procese, što opet sa svoje strane utiče na hemijske procese a time i na kvalitet vode.
Kada se govori o promjenama, primjer Ribnice je zanimljiv - rijeka je to koja protiče kroz srce Podgorice a sve češće liči na pustinjske uade... Što se događa s njom i otkud tako drastične promjene?
Još jedan negativni faktor koji utiče na rijeke su atmosferske padavine (koje su glavni izvor vode za rijeke). Količine padavina su se smanjile, od prosječne vrijednosti od 150 mm/ mjesečno u 2000. godini do 140 mm/mjesečno u 2019. godini. Posljedica ovoga je da se povećava broj rijeka i potoka koji presušuju u toku ljetnjeg perioda (to su takozvane intermitentne ili periodične rijeke) i ucešće ovih rijeka u riječnoj mreži se povećava svake godine. Takve su Ribnica, donji dio Cijevne, najveci broj rječica i potoka u Crnogorskom primorju. Promjene koje se dešavaju u riječnim ekosistemima i koje imaju uticaja na čitav živi svijet zahtijevaju primjenu odgovarajućih metoda monitoringa, često i novih metoda koje su po prvi put predložene u ovoj knjizi i koje će imati primjenu ne samo u Crnoj Gori već i u mnogim državama Mediterana u kojima takođe dominiraju rijeke koje presušuju u toku ljeta.
Vladimir Pešić
Jedan od glavnih problema koji ističu ekolozi je uticaj gradnje minihidroelektrana (koncept prevođenja tokova u cijevi) na prirodu, podzemne vode i uopšte cijelo podneblje kroz koje protiče vodotok. Da li se u knjizi navodi i ovaj izazov i u kojoj mjeri je gradnja MHE, po Vama, opasnost za očuvanje sredine?
U knjizi je analiziran i uticaj malih hidroelektrana (mHE). Kao prvo - produkcija energije koju daju mHe je oko 14 puta manja (oko 417 GWh godišnje) od one koju daju velika hidroenegetska postrojenja. I ostali parametri (kao što su broj brana koji predstavljaju prepreke i posebno gubitak staništa izražen kao dužina rijeke sa promijenjenim protokom vode po kWh proizvedene energije) pokazuju da su mHe daleko manje ,,efikasne“. Pored toga zadnjih godina je prepoznat njihov negativan uticaj na biodiverzitet, posebno u oblastima kao što je područje Zapadnog Balkana (a tu je i Crna Gora) koje je predstavljalo jedno od skloništa za živi svijet za vrijeme posljednjeg ledenog doba, što je za posljedicu imalo izuzetno bogat i jedinstven živi svijet u rijekama na ovom području. Na žalost, još nedovoljno znamo o crnogorskim rijekama, ali sa druge strane ne znamo ni da cijenimo njihov potencijal kao i znanje koje imamo o njima. U Evropi čije standarde treba da slijedimo i kad je riječ o rijekama, ali i o znanju koje imamo o njima, teško da ćete naci rijeku ili cak rječicu o kojoj ne postoji knjiga, brošura, sajt sa slikama rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta ili slično.
Svijet prepoznaje literaturu, u Crnoj Gori „svi vec sve znaju“
U kojoj mjeri će ova knjiga biti dobro polazište za istraživače, laike i sve one koje interesuju naučni podaci i činjenice o crnogorskim vodotocima?
Očekujem da će biti tako. Ali bih isto povukao zanimljivu paralelu. Knjiga ,,Skadar lake Environment“ objavljena je 2018. godine i objavio je takođe ,,Springer Nature“. Kao urednik ove knjige prije par mjeseci sam bio obaviješten da je više od 1.500 institucija širom svijeta skinulo elektronsku verziju ove knjige, ali nijedna institucija iz Crne Gore. Naravno da nijesam iznenađen. Za više od dvadeset godina koliko se bavim istraživanjem vodenih ekosistema i kao profesor na Univerzitetu i kao naučnik nijesam sreo u Crnoj Gori nikoga ko ne zna sve o Skadarskom jezeru ili o rijekama u Crnoj Gori.
