Ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije profesor dr Vladimir Gligorov, ocijenio je da je smanjena kreditna aktivnost banaka najveći problem sa kojim će se crnogorska privreda suočiti u ovoj godini.
- Nedostatak kredita za privredu je ozbiljan problem i potrajaće, posebno zato što će i finansijski oporavak crnogorskih preduzeća potrajati. To je dodatni razlog što su Crnoj Gori potrebna direktna strana ulaganja kako bi se obezbijedio privredni rast, rekao je Gligorov u razgovoru za Portal Analitika.
Prema zvaničnim podacima, međusobna dugovanja crnogorskih preduzeća narasla su na 253 miliona eura, dok je gubitak bankarskog sektora na kraju protekle godine iznosio 93 miliona eura.
Državni dug nije prepreka ulaganjima: Gligorov preporučuje Vladi, imajući u vidu takve ekonomske pokazatelje, da Crna Gora krene još brže u neophodne reforme.
- Bržim reformama bi se ojačao privredni rast, ali i ubrzao pristup Evropskoj uniji, ističe profesor Gligorov. Ovaj renomirani stručnjak kaže da crnogorski dug od 43,5 odsto BDP-a, nije prepreka daljem državnom zaduživanju za ulaganja u infrastrukuru.
- Nivo crnogorskog državnog duga nije previše visok, tako da to ne bi trebalo da je prepreka zaduživanju, posebno kada je riječ o ulaganjima u razvoj i infrastrukturu. S obzirom na geografiju Crne Gore, ulaganja u infrastrukturu su veoma važna. Drugo je pitanje - da li je neophodno da se za ulaganje u infrastrukturu neposredno zadužuje država ili su mogući drugi modaliteti finansiranja, istakao je Gligorov.
Nove obveznice za saniranje preduzeća: Upitan da li smatra opravdanim da Crna Gora ponovo emituje euro obveznice za pokrivanje budžetskog deficita, Gligirov je kazao da takva odluka treba da zavisi od namjene zaduživanja.
- Ako je potreban novac za dalje saniranje preduzeća i banaka zbog nelikvidnosti i skupih kredita usljed sumnjivih potraživanja, onda je emitovanje novih euro obveznica - vjerovatno opravdano. Međutim, ako je riječ o neposrednom finansiranju javne potrošnje, onda svako zaduživanje treba minimizirati, naveo je Gligorov, napomenuvši da se ranije zalagao da Crna Gora, umjesto emitovanja obveznica - uđe u aranžman sa MMF-om..
Gligorov predlaže novoj Vladi Igora Lukšića da nastavi sa dosadašnjom fiskalnom politikom koja podrazumijeva nizak deficit budžeta i štednju.
- Sa tom, dakle protivcikličnom, fiskalnom politikom bi trebalo nastaviti. Može se raspravljati da li je crnogorski suficit u vrijeme buma - 2006. i 2007. godine - bio dovoljno velik, što bi bilo dobro u budućnosti regulisati fiskalnim pravilima prema kojima bi se vlasti obavezale, ocijenio je Gligorov.
Oslanjati se na direktna strana ulaganja: Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora treba da razmišlja o promjeni modela razvoja, zasnovanog na proizvodnji, a ne na stranim ulaganjima, ekspert Bečkog instituta je odgovorio da je za male države najbolje rješenje da se oslanjaju na direktne strane investicije.
- Proizvodnja hrane i metalska industrija nisu supstitut (zamjena) nego komplement ostalim privrednim sektorima, prije svega malim i srednjim industrijskim preduzećima i uslugama. To su inače dvije sasvim različite stvari. Jedno je način finansiranja, gdje je oslanjanje na strana ulaganja za malu zemlju gotovo neminovnost, a drugo je proizvodna specijalizacija, podvukao je Gligorov.
Crna Gora godinama unazad ima visok spoljnotrgovinski deficit, jer izvoz pokriva svega petinu uvoza, a u poslednje dvije godine budžetski deficit je na oko 3 odsto.
Gligorov smatra da će u takvoj situaciji, Vladin glavni izazov biti održavanje finansijske stabilnosti kao u prethodnim godinama.
- Ključni crnogorski izazov, u ovoj godini, će i dalje biti očuvanje finansijske stabilnosti s obzirom da su i eksterna i fiskalna neravnoteža u Crnoj Gori i dalje značajne, zaključio je Gligorov u razgovoru za Portal Analitika.
Predrag ZEČEVIĆ
