Potpredsjednik crnogorskog parlamenta i jedan od lidera Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder ocjenjuje da nema ni jednog razloga za otpor izmjenama izbornog zakonodavstva i konstatuje da vladajuća koalicija neće prihvatiti nikakvo ucjenjivanje od strane opozicije da bi zakon dobio dvotrećinsku većinu u parlamentu.
- Rekao sam već, i dalje tvrdim, da nema niti jednog valjanog razloga za bitnije promjene i, pogotovu, bilo kakve nove kompromise u vezi sa predloženim izmjenama i dopunama zakona. Tvrdim, naime, da je Radna grupa za usaglašavanje predmetnog Zakona sa Ustavom uradila dobar posao, te da nema razloga za njegovo dalje odlaganje i pogotovu kojekakvo uslovljavanje novim političkim zahtjevima. Ovo, tim prije, što su i prethodni Nacrt kao i Predlog izmjena i dopuna zakona rezultat veoma konstruktivnog učešća u njihovoj izradi i visokog saglasja sa predloženim rješenjima i većine predstavnika opozicije u Radnoj grupi, ističe Rastoder i naglašava da se motivi za opoziciono protivljenje motivisani nekim drugim političkim razlozima ali da vladajuća koalicija neće prihvatiti politiku ucjenjivanja.
- Iako to još ne bih karakterisao kao političke ucjene, činjenica je da, izuzev par pitanja koja se tiču same primjene Ustava, opozicija i nema konkretnih primjedbi na suštinu rješenja predloženih izmjena i dopuna. Zapravo, kako je to i saopšteno na jednoj od posljednjih julskih sjednica kolegijuma Predsjednika Skupštine Crne Gore, naknadne rezerve su isključivo političke prirode i - u funkciji su potpuno drugih političkih ciljeva. U suštini, riječ je o novom pokušaju rezultatski neutemeljenog političkog pozicioniranja, odnosno saniranja nesumnjive političke štete zbog posljednjeg koalicionog nastupa na lokalnim izborima.
ANALITIKA: Da li je moguće da, u slučaju da izmjene Zakona ne budu u parlamentu usvojene dvotrećinskom većinom, to bude razlog negativnog mišljenja Evropske komisije početkom novembra, kako se sugeriše iz opozicionih klupa?
RASTODER: Iako je riječ o izuzetno značajnoj regulativi, iako je već dosadašnje potpuno nepotrebno kašnjenje njenog usaglašavanja sa Ustavom prilično loša poruka partnerima iz Evropske Unije - ne vjerujem da bi najnovije ovdašnje najneutemeljenije opoziciono uslovljavanje moglo dovesti i do negativnog mišljenja Evropske Komisije o kandidaturi Crne Gore! To svakako ne znači da bilo ko od aktera crnogorske političke scene ima pravo na političko hazarderstvo kao i na bilo kakvu indolentnost kada je u pitanju proces evropskih integracija. Naprotiv, bar svi oni kojima je zaista stalo do što brže integracije Crne Gore u Evropsku Uniju, moraju biti još uporniji i preduzimljiviji.
ANALITIKA: Socijaldemokratska partija je pokrenula inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o popisu, tvrdeći da odredbe o jeziku i etničkoj pripadnosti nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore. Na koje ste odredbe, konkretno, mislili?
RASTODER: Poslanički klub SDP-a je, shodno Članu 150, stav 2 Ustava Crne Gore pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Člana 5, stav 1 nedavno usvojenog Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini. Mi, naime, cijenimo da ova odredba nije saglasna sa Ustavom iz najmanje dva razloga. Prije svega, naznačenom odredbom se, između ostalog, iz spiska podataka koji će se prikupljati na predstojećem popisu izostavljena je osnovna i po Ustavu prva identitetska odrednica nacionalnost, a umjesto nje unesena znatno neodređenija odrednica etnička pripadnost. Uvođenjem isključivo etničke pripadnosti kao identitetske odrednice, pored toga što je sa ustavno-pravnog aspekta neodrživo, stvara se nepotrebna konfuzija koja moća rezultirati podacima koji neće na vjerodostojan način iskazati opredjeljenje građana.
Takođe, i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje o maternjem jeziku i njegovom nazivu dezavuisano je sugestivnom vremenskom odrednicom: „kao prvi jezik koji se govorio u ranom djetinjstvu u kući“, a koja praktično isključuje mogućnost izjašnjavanja recimo, Crnogorcima, Bošnjacima, itd. o maternjem jeziku pod njegovim ustavnim nazivom.
ANALITIKA: Imate li povratnih informacija, kada će biti objavljeno mišljenje Ustavnog suda?
RASTODER: Iako još nemamo informacije iz Ustavnog Suda, iskreno očekujem potvrdu našeg predloga o ukidanju citiranih odredaba. Ukoliko, pak, iz bilo kakvih formalno-pravnih razloga Ustavni Sud to ne učini, mi ćemo zasigurno procesuirati Predlog izmjena i dopuna ovog zakona u samoj Skupštini.
ANALITIKA: Nije li upravo neslaganje DPS-a i SDP-a oko ključnih odredaba popisa pokazatelj da postoje bitne razlike unutar vladajuće koalicije oko identitetskih pitanja?
RASTODER: Ne isključujući mogućnost da u Crnoj Gori - pa dakle i DPS-u - još ima dilema oko pojedinih identitetskih pitanja. Što se konkretnog slučaja tiče, lično sam bliže uvjerenju da je prije riječ o političkoj nesmotrenosti u konstituisanju stava o amandmanima kojim su unesene sporne odredbe, nego o ozbiljnijim razlikama o ovim pitanjima unutar koalicije. To ćemo, uostalom, javno i svi zajedno uskoro saznati prilikom izjašnjavanja o apostrofiranim predlozima Poslaničkog kluba SDP-a.
ANALITIKA: U javnosti ste prepozanti kao jedan od inicijatora ideje o opštinskom statusu Petnjice, Vašeg rodnog kraja. Koliko stei danas zagovornik te ideje?
RASTODER: Iskreno vjerujem da sam i u javnosti i na političkoj sceni makar jednako prepoznat kao zagovornik drugačijeg višetipskog umjesto sadašnjeg, odavno i svuda prevaziđenog, monotipskog koncepta lokalne samouprave, kao i u tom sklopu adekvatnijeg statusa Petnjice i svih drugih sličnih područja u Crnoj Gori. Čvrsto sam, naravno, i dalje za to i to - ni najmanje iz emotivnih, zavičajnih razloga, već u prvom redu iz dubokog uvjerenja da smo svi dužni učiniti što je moguće za održanje života na ovim inače prirodno veoma životnim ali sve zapuštenijim i napuštenijim područjima.
ANALITIKA: Da li Vaš stav preovladava unutar SDP-a ili strahujete da Vaši zemljaci ne ocijene kako SDP nije održala riječ?
RASTODER: Naravno da imam punu podršku i ostalih kolega iz rukovodstva i Poslaničkog kluba SDP-a jer gotovo da nema iole ozbiljnijeg pitanja koje mi prethodno temeljito ne raspravimo i usaglasimo mišljenje. Uostalom, svakom dosadašnjom prilikom bili smo jedinstveni u podršci ovom višedecenijskom zahtjevu građana Petnjice za vraćanje statusa opštine tom području. Iako još ima dosta onih koji ne biraju sredstva da i sopstveni politički i građanski kukavičluk ili, pak, nesnalaženje podmetnu drugima - ne sumnjam da za krajnje principijelni stav o ovom pitanju nas iz SDP-a znaju svi oni kojima je stalo da znaju. A to su, prije svih, žitelji toga područja koji najviše i najneposrednije i osjećaju probleme neadekvatnog statusa, odnosno neadekvatne organizacije. Konačno, pitanje stvaranja uslova za održanje života na sličnim područjima mnogo je bitnije od svake moguće uskopolitičke, uskonacionalne ili bilo kakve druge slične kalkulacije.
Draško ĐURANOVIĆ
