Iako će mnogi reći kako je poništavanje ukaza od strane raspuštene Skupštine nonsense, te da parlament sada preuzima ovlašćenja koja pripadaju potpuno drugoj grani vlasti, u pitanju je sprovođenje ideje odlazećeg premijera Dritana Abazovića, kojeg su zbog nje i pojedini njegovi ‘saborci’ iz većine nastale 30. avgusta proglašavali ‘pravno neukim’.
Milatović ranije iznio stav, ali većina će ove sedmice govoriti o poništavanju
I dok dio političkih partija komentariše kako odlazeća Vlada time želi ‘kupiti’ još koju sedmicu rada, pri čemu ne izostaju ocjene ni da je u pitanju klasična autokratija, i iz same Evrope sad ranije su u više navrata poručivali kako ne bi trebalo ići ka poništavanju ukaza.
“Ustavni sud nije donio zaključak o tom ukazu i ja kao predsjednik nakon 21. maja ću se ponašati u skladu sa zakonom i Ustavom. Ukaz je na pravnoj snazi, izborni kalendar je počeo da teče, liste se predaju do 16.maja. Takva je situacija”, kazao je ranije potpredsjednik te stranke i novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
6
Ipak, namjeru da Abazovićevu zamisao sprovede u djelo ovih je dana jasno pokazala parlamentarna većina, ili makar dio nje. Bilo to zakonito ili ne, oni će ove sedmice razmotriti da li će biti donijet akt kojim bi bio poništen Đukanovićev ukaz.
U slučaju da se to zaista i dogodi, više ne bi bila pravosnažna odluka prema kojoj se izbori održavaju 11. juna. To nadalje znači i kako bi Državna izborna komisija morala da obustavi ili poništi sve radnje i rokove, koji uveliko teku.
Na birališta bismo mogli čak i u jeku sezone
Nakon toga, čekalo bi se da na dužnost stupi novoizabrani predsjednik države Jakov Milatović, a to će se dogoditi 21. maja. Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, izbori bi bili zakazani u roku ne kraćem od 60, ali ni dužem od 100 dana.
Primjera radi, ukoliko se sve to dogodi, a Milatović izbore raspiše tokom prvih dana mandata, oni bi bili održani u intervalu od kraja jula do prve sedmice septembra.
Ranije je izbjegavana praksa da izbori na nacionalnom nivou budu održavani tokom trajanja turističke sezone. Izuzetak je bila 2020. godina, no tada sezone gotovo da nije ni bilo, usljed pandemije koronavirusa.
Sa druge strane, Milatović ne bi bio ni u kakvoj obavezi da zakazuje izbore čim stupi na dužnost, pa bi – upravo uzevši tu praksu – realnije bilo da oni budu održani na jesen.
Ipak, sa konkretnim zaključcima treba sačekati, najprije jer unutar parlamentarne većine za sad nema saglasnosti 41 poslanika o podršci ideji da izbori budu odgođeni.
