Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže podatkom da je za vrijeme ministarke Vesne Bratić nostrifikovano oko 6.000 sumnjivih diploma, kako su to prenijeli pojedini mediji.
Pozivajući se na nezvanične izvore iz Ministarstva prosvjete, portal Standard je objavio da je bivša ministarka prosvjete za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za iznos od više miliona, nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih univerziteta i fakulteta iz regiona.
Vesna Bratić je izabrana za ministarku u vladi Zdravka Krivokapića, stupila je na dužnost 4. decembra 2020. godine i bila na toj poziciji do aprila 2022. godine, kada je na njeno mjesto došao Miomir Vojinović, u vladi Dritana Abazovića,
Pobjedi je iz MPNI zvanično odgovoreno da je u toku 2021. godine ukupno podnijeto 3.600 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava o stečenom visokom obrazovanju radi zapošljavanja u Crnoj Gori.
Od tog broja, kada su u pitanju zemlje regiona, 1.367 zahtjeva je iz Srbije – od kojih je u roku riješeno 1.322 zahtjeva, zatim 232 zahtjeva iz BiH – od čega je u roku riješeno 217 zahtjeva i 101 zahtjev sa Kosova, od čega riješenih 95 zahtjeva.
Na pitanje Pobjede da li je sprovedena kontrola ranije priznatih diploma i zbog čega su označene kao sumnjive, iz MPNI su odgovorili da u postupku priznavanja, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, cijeni se, između ostalog, status ustanove i status nosioca diplome, odnosno vjerodostojnost obrazovne isprave.
- Nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja u skladu sa zakonom, Ministarstvo donosi rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave – kazali su iz Ministarstva kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
Prošle sedmice je Vlada Crne Gore donijela odluku da se obustavi priznavanje diploma sa šest obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, za koje su tamošnji nadležni organi podigli optužnice, koje su i potvrđene.
Međuresorskoj komisiji, koja je formirana u junu ove godine zbog izraženog problema lažnih obrazovnih ustanova, stigli su podaci od većine državnih organa o strukturi diploma, rečeno je Pobjedi nezvanično iz Ministarstva.
- Na osnovu toga će se uraditi analiza i dodatne preporuke kako da se ojačaju mehanizmi zaštite obrazovnog sistema i trzišta rada – saznaje Pobjeda, a cijeli proces bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
Statistika
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je podnijelo skoro 140 krivičnih prijava zbog falsifikovanih obrazovnih isprava, kazao je u emisiji ,,Dobro jutro, Crna Goro“ sekretar u tom resoru Marko Šljukić.
- Samo ove godine podneseno je 29 krivičnih prijava zbog krivičnog djela – falsifikovanje isprave. Prošle godine je podneseno 28 prijava – rekao je on.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je nedavno kazala da je preko 50 lažnih diploma prijavljeno za vrijeme njenog mandata. Statistika iz prethodnih godina je znatno slabija - prema podacima koje su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.
A u posljednjih godinu dana je u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog lažnih obrazovnih isprava formirano 35 predmeta, a krivično djelo je – falsifikovanje isprave. Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da je od tog broja, 20 u fazi izviđaja, u 10 je podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, tri predmeta su ustupljena drugom tužilaštvu na nadležnost, a samo su dva predmeta okončana odbačajem.
Profesorica Branka Bošnjak godinama upozorava na alarmantno stanje i ćutanje nadležnih, te da takvih diploma ima u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, policiji, prosvjeti... Upozoravala je da sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima...
Organizacija Alternativa Crna Gora barata podacima da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu i Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
Sporni fakulteti na čekanju
Kao jedna od zemalja rizika iz koje najčešće dolaze lažne diplome je Bosna i Hercegovina, u kojoj je u policijskoj i tužilačkoj akciji pokrenuta 21 optužnica protiv određenih ustanova i dekana.
Vlada Crne Gore u petak je donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz Bosne i Hercegovine koje su obuhvaćene istragom nadležnih organa, sve do okončanja tog postupka.
Optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istragom su obuhvaćeni Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke Banjaluka (NUBL Banjaluka), Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banjaluka, Univerzitet „Victoria International University“ Mostar, pravni nasljednik pravnog lica Univerzitet modernih znanosti „CKM“, Visoka škola „Union“, Mosta, Internacionalni univerzitet Brčko, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment „PIM“, Banjaluka.
Još nema informacija da li se među lažnim diplomama otkrivenim na ovim ustanovama nalaze i crnogorski državljani.
MPNI je informisalo Vladu da iz godine u godinu ima sve veći broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava i da su diplome najčešće sa privatnih ustanova visokog obrazovanja.
U informaciji upućenoj Vladi, MPNI navodi da je od 2022. zabilježen nagli porast broja zahtjeva za priznavanje, ali se ovo povećanje uglavnom odnosi na obrazovne isprave koje potiču iz Republike Turske, Ruske Federacije i Ukrajine, dok je broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz regiona gotovo na istom nivou.
Takođe, pravna priroda obrazovne ustanove koja je izdala obrazovnu ispravu umnogome ukazuje na kvalitet obrazovanja i prema dostupnim podacima 51 odsto priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova njih čak 60 odsto potiče iz Republike Srbije, oko 23 odsto iz Bosne i Hercegovine, dok je iz svih ostalih zemalja regiona procenat priznatih obrazovnih isprava oko 17 odsto.
Međuresorska radna grupa je, na osnovu dostavljenih podataka resornog ministarstva, utvrdila da je broj stranih diploma u Crnoj Gori relativno visok i da se na taj način može uticati na tržište rada.
