Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je u razgovoru za Portal Analitika da njegova partija neće uslovljavati dogovor o izbornom zakonodavstvu izmjenama Zakona o opštem obrazovanju, kako je to ranije predložila Nova srpska demokratija.
- SNP nema niti jedan prethodni uslov u dijelu razgovora oko izbornog zakonodavstva. Drugo, nema pogađanja oko suštinskih i temeljnih vrijednosti Crne Gore – jezika i crkve”, rekao je Milić za Portal Analitika, najavljući da će SNP, Nova i PZP zajednički inicirati vanredno zasijedanje crnogorskog Parlamenta.
- Zbog opstrukcije parlamentarne većine i njenog izbjegavanja da se realizuju zaključci sa Kolegijuma predsjednika Parlamenta vezani za izborno zakonodavstvo, parlamentarne opozicione stranke će zatražiti vanrednu sjednicu Parlamenta i dostaviti usaglašen zakonski akt od strane SNP, Nove i PZP - kaže Milić.
Lider najjače opozicione stranke je uz određene rezerve pozdravio inoviranu platformu o zajedničkom opozicionom djelovanju potpredsjednika Pokreta za promjene Branka Radulovića. „Priznajem da, lično, mnogo više pažnje posvećujem konkretnoj realizaciji, odnosno, poštovanju dogovorenog i potpisanog među političkim partnerima”, poručio je Milić.
ANALITIKA: Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović uputio je opozicionim kolegama inoviranu platformu o zajedničkom djelovanju opozicije. Kakav je stav SNP-a o toj incijativi, ima li sada prepreke za zajedničko djelovanje?
MILIĆ: Radi se, očigledno, o sveobuhvatnom i sadržajnom dokumentu koji je, kako sam pročitao, Radulović uputio i na e-mail adrese članova IO GO SNP-a. Ubijeđen sam da je zajedničko djelovanje opozicije funkcionisalo i do sada i svaka inicijativa, koja bi za posljedicu mogla imati izgradnju države Crne Gore kao ekonomski jake, politički stabilne, socijalno odgovorne i sigurne kuće za sve njene građane, bez obzira na etničke, vjerske ili jezičke razlike, je dobrodošla. Priznajem da, lično, mnogo više pažnje posvećujem konkretnoj realizaciji, odnosno, poštovanju dogovorenog i potpisanog među političkim partnerima.
ANALITIKA: NOVA je uslovila podršku izbornom zakonodavstvu izmjenama Zakona o opštem obrazovanju i pozvala SNP i Pokret za promjene da, kako je kazao gospodin Mandić - prije dogovora o dvotrećinskoj većini omoguće građanima Crne Gore da se školuju na srpskom jeziku. Da li je po mišljenju SNP-a potrebno vezivati te dvije stvari, zar to nije neka vrsta političke ucjene?
MILIĆ: Prilikom usvajanja Ustava istakao sam da su onih pedesetak poslanika - što su svojom slobodnom voljom glasali za isti - napravili prostor za različite oblike diskriminatorskog ponašanja! Dakle, SNP je svojom inicijativom kod Ustavnog suda potencirala činjenicu da je Zakon o opštem obrazovanju donijet na neustavan način – bez neophodne, Ustavom definisane, većine. Očekujemo da će Ustavni sud reagovati u najskorije vrijeme, konstatovati ovu nespornu činjenicu i staviti van snage Zakon o opštem obrazovanju, tako da isti ne može ni postojati u pravnom sistemu. Podržavamo inicijativu Udruženja roditelja „Stop diskriminaciji“.
Kada se, pak, govori o spornim odredbama, jasno je da se radi o najjeftinijem politikanstvu obučenom u lingvistički i socijalni inžinjering. Smatram da nisu daleko od istine i oni koji kažu da danas u Crnoj Gori imamo jednu malu po broju, ali izuzetno snažnu po uticaju, grupu u vrhu državnog aparata Crne Gore, koji predano nastavlja posao započet na, po zlu čuvenoj, Petrovdanskoj Skupštini na Cetinju 12. jula 1941. god. Kako drugačije protumačiti stavove onih koji, pravdajući razloge za ovakav način uvođenja crnogorskog jezika, ustvrdiše i sledeće: „Crnogorski jezik sadrži dosta predslavenskih arhaizama. To je povezano sa predslavenskim porijeklom značajnog dijela građanstva Crne Gore. Nova biogenetika već sada potvrđuje da preko polovine Crnogoraca imaju antičke neslavenske pretke i zato je nemoguće da je ova većina zaboravila svoj predslavenski rečnik…”
Dakle, pokušava se folklornom mitomanijom, arhaizacijom jezika, prostom „pozajmicom” standarda iz srpskog ili srpskohrvatskog jezika - uz prizemnu površnost analogije imena jezika i države - stvoriti privid neophodnosti prihvatanja ustavnih rešenja. Sebe ne pronalazim (kao ni ogromna većina građana Crne Gore) u „antičkim neslovenskim potomcima“, tako da sam spreman uraditi sve kako bi se zaštitila prava onih koji se u tome prepoznaju. Ustavopisci i oni koji su glasali za onakav predlog Ustava, takođe, nisu jasno definisali ko su narodi, a ko pripadnici nacionalnih manjina. Pored toga, danas imamo na djelu i pokušaj da se jedina nesporna većina iz popisa 2003. marginalizuje i proglasi manjinom, prenebjegavajući na taj način i činjenicu da je ogromna većina (više od 70 odsto), onih što su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci, za svoj maternji jezik navela - srpski jezik.
Smatram da treba promišljeno odgovoriti na sva podmetanja pomenute grupe u vrhu režima, jer pitanje zaštite srpskog jezika nije pitanje samo jednog naroda, već temelja države Crne Gore.
ANALITIKA: Kakav je Vaš stav?
MILIĆ: Zbog evidentne opstrukcije parlamentarne većine i njihovog izbjegavanja da se realizuju zaključci sa Kolegijuma predsjednika Parlamenta vezani za izborno zakonodavstvo, parlamentarne opozicione stranke će - u cilju postizanja kompromisa oko Zakona o izboru odbornika i poslanika - zatražiti vanrednu sjednicu Parlamenta i dostaviti usaglašen zakonski akt od strane SNP, Nove i PZP.
Dakle, SNP CG nema niti jedan prethodni uslov u dijelu razgovora oko izbornog zakonodavstva. Drugo, nema pogađanja oko suštinskih i temeljnih vrijednosti Crne Gore – jezika i Crkve.
ANALITIKA: SNP je nedavno najavila da je moguć konsenzus o promjeni državnih simbola nakon čega bi bio postignut dogovor o trećem potpredsjedniku Skupštine, koji bi pripao vašoj partiji. Gdje vidite prostor za kompromis?
MILIĆ: Javnosti su poznati stavovi SNP-a po pitanju državnih simbola i ne smatram da je potrebno bilo šta dodatno obrazlagati. Mi ne tražimo kompromis po tom pitanju, već isključivo potrebu poštovanja kako tradicije, tako i realnosti u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Redovni kongres SNP-a na kojoj će biti usvojen novi program i Statut biće održan, prema medijskim najavama, u novembru ove godine. Da li će novi program koji piše Vaša partija ojačati socijaldemokrtsku komponentu vaše partije i da li će programom biti tretiran državno-pravni status Crne Gore u slučaju da SNP dođe na vlast?
MILIĆ: Radne grupe SNP Crne Gore za izradu Statuta i Programa, izuzetno ozbiljno i odgovorno rade na svim statutarnim i programskim pitanjima, kao što je to uvijek bilo u SNP-u. Nakon sjednice Glavnog odbora predlozi novog Statuta i Programa SNP-a biće upućeni na najširu moguću unutarpartijsku raspravu. Smatram da bi bilo neodgovorno da komentarišem bilo šta što do sada nisu vidjele moje kolege iz svih oblika organizovanja SNP-a.
ANALITIKA: Da li ste ostali pri odluci da ne budete poslanik u crnogorskom parlamentu i da li će to oslabiti Vaš i položaj SNP-a na političkoj sceni Crne Gore?
MILIĆ: Radi se o ličnom činu koji se ne može promijeniti za sadašnji saziv Parlamenta. Poslanici SNP-a u Skupštini CG na kvalitetan i uspješan način zastupaju naša programska načela tako da sam, očigledno, bio u pravu kada sam rekao da će sve biti u redu i poslije moje ostavke na mjesto poslanika, što pokazuju i najnovija istraživanja javnog mnjenja, gdje SNP zadržava snažni trend rasta.
ANALITIKA: Imajući u vidu odlične rezultate koje SNP postiže od kada ste prije četriri godine postali njen predsjednik, da li ćete se ponovo kandidovati za predsjednika SNP-a?
MILIĆ: Socijalistička narodna partija Crne Gore će nastaviti da postiže sve bolje rezultate nezavisno od moje odluke. Jer, SNP ne činim ja ili bilo koji drugi funkcioner, već svi oni časni i pošteni ljudi koji su, bez obzira na brojne prepreke, podmetanja, ali i nerazumijevanja, uspjeli da ponovo SNP učine ubjedljivo drugom, po snazi, partijom u Crnoj Gori. Ovaj osjećaj ponosa i pripadnosti, toj i takvoj grupaciji, ne bih mijenjao za bilo koju političku pobjedu.
Nenad ZEČEVIĆ
