Abiznis

ANALIZA: Auto-put i životna sredina

Nema razvoja bez domaćeg znanja

Najosjetljiviji uticaji pri izgradnji auto-puta su na biodiverzitet i vode. Za trasu oko Podgorice, između ostalog, biće konflikta sa vodama. Trasa ove dionice prelazi preko/pored četiri vodotoka: Morače, Zete, Mareze i Sitnice. Prolazi pored izvorišta, i pored ili preko zona sanitarne zaštite izvorišta: Zagorič, Okno, Mareza, Farmaci, Kaluđerovo oko, a možda i Bolje sestre. Zato je od suštinske važnosti obezbjeđenje podataka nadležnih institucija za potrebe projektovanja o katastru izvorišta, zona sanitarne zaštite, vodovodne i kanalizacione mreže

Nema razvoja bez domaćeg znanja Foto: pobjeda
PobjedaIzvor

Pokretljivost je osnovna prirodna i kulturna osobina čovjeka“. Ona podrazumijeva i saobraćaj, kao pomoć za ostvarenje čovjekovih prirodnih i kulturnih potreba. Povezanost ljudi i država je neophodan uslov kretanja i razvoja. Otuda značaj dugo očekivanog auto-puta u Crnoj Gori. Zato se ne može postaviti pitanje da li saobraćaj treba da postoji ili ne, već samo kako da se saobraćajnice grade, a saobraćaj obavlja. Često postoji zabuna kod ,,aktivista“ oko toga šta je održivi razvoj. Saobraćaj je u samom fundamentu razvoja, a održivost u mjerama koje se preduzimaju za očuvanje životne sredine. Crna Gora ima i viziju i sposobnost da obezbijedi takav održivi razvoj. Zato država mora biti posvećena razvoju saobraćaja, kao osnovnom uslovu privrednog razvoja i ukupnog funkcionisanja. Drumski saobraćaj u tome ima nezamjenljivu ulogu, iskazanu kroz izgradnju aktuelnog auto-puta Bar – Boljare.

DRUGA DIONICA

Projektni zadatak definiše uslove za izradu projekata druge dionice auto-puta Farmaci – Smokovac, dužine oko 18 km. Ova dionica predstavlja zajednički dio trase dva auto-puta, Jadransko-jonskog i auto-puta Bar – Boljare. Predmetna saobraćajnica za koju se radi projekat treba da ima rang auto-puta, sa svim potrebnim sadržajima. Izgradnjom ovakvog auto-puta, kao okosnice saobraćaja u

Crnoj Gori, pruža se mogućnost ubrzanog privrednog razvoja, i uvrštavanje Crne Gore u zemlje sa razvijenim savremenim saobraćajem, neophodnim za brzi privredni razvoj. Takođe, ova dionica, kao obilaznica Podgorice, predstavljaće značajno rasterećenje grada u smislu izmještanja tranzita na auto-put. Planirani sistem veza sa postojećim stanjem obezbijediće distribuiranje saobraćaja na put Podgorica – Nikšić i Podgorica – Cetinje, bez nepotrebnih prolazaka kroz Podgoricu.

Prva dionica auto-puta Smokovac – Mateševo, duga 41 kilometar, uskoro se završava. Nakon toga slijedi izgradnja druge dionice Smokovac – Farmaci, dužine 18 kilometara. U trećoj fazi gradiće se dionica auto-puta Mateševo – Andrijevica, za koju se takođe trenutno radi projekat.

U planskom smislu, još treba raditi na definisanju konačne trase od Farmaka do Sozine (Bara). Do konačnog razrješenja stručne dileme, treba u Prostornom planu Crne Gore ostaviti obadvije aktuelne varijante: obodom jezera ili direktno preko jezera, pored postojeće trase.

Trasa dionice Smokovac – Farmaci prolazi kroz dosta osjetljiv prostor. Zato će izgradnja ove dionice imati izražene uticaje na sadržaj prostora - životnu sredinu.

Danas je posebno aktuelna zaštita životne sredine, posebno od velikih objekata kakvi su auto-putevi. Pošto

se pri izgradnji auto-puta ne mogu izbjeći uticaji, to procjena uticaja na životnu sredinu upućuje i obavezuje na primjenu zakonskih i stručnih principa u zaštiti životne sredine. Primjenjuju se niz principa.

Sprečavanje uticaja: Uvijek kada je to moguće treba sprečavati uticaj, prije njegovog ostvarenja. Tako se opasni zagađivači iz radnog procesa sprečavaju, pomoću separatora za ulje i masti, u kojima se sakupljaju, a zatim odvoze iz zone auto-puta.

Smanjenje uticaja: Na primjer, mutnoća vode koja se stvara izvođenjem radova može se smanjiti ugradnjom sedimentacionih basena, u kojima se talože čestice do određene veličine.

Popravka uticaja: Sprovodi se poslije već stvorenog uticaja, kako bi se popravili njegovi efekti. Narušeni pejzaž se popravlja poravnanjem i ozelenjavanjem terena.

Poboljšanje stanja: Podrazumijeva radnje koje će poboljšati postojeći status, kao što je razblaženje voda sa velikim Ph iz betonskih voda, uvođenjem čistih voda susjednih potoka ili izvora u koridor zagađenja.

Otklanjanje uticaja: To je otklanjanje proizvedenog uticaja, kao što je izmještanje vodotoka tokom radova, pa njegovo vraćanje u korito rijeke poslije završenih radova, ili poribljavanje privremeno narušenog biotopa.

Utcaji mogu biti raznovsni i ogledaju se kroz: sanitarne otpadne vode radničkih naselja, postrojenja za proizvodnju betona, asfaltne baze, tunele, mostove, pozajmišta građevinskog materijala, miniranje, deponije iskopanih stijena, drvnu masu posječenu sa trase auto-puta, speleološki objekti, naselja, objekte (stambeni, sakralni, kulturni i saobraćajni), sisteme vodosnabdijevanja, dalekovode, biodiverzitet, čvrsti otpad, komunalni otpad, opasni otpad, stabilnost terena, eroziju, seizmičke talase i vibracije, buku, prašinu, gasove. Ostvareni uticaji se saniraju remedijacijom, uz naknadni monitoring efekata remedijacije. Za učinjenu štetu u životnoj sredini predviđeni su instituti - otklanjanja štete i nadoknade štete. Time se relativizuje lična i pojedinačna odgovornost, a suština stavlja na otklananje ili nadoknadu štete. Znači, Zakon o odgovornosti za štetu u životnoj sredini je jasno usmjeren na otklanjanje i nadoknadu štete, a ne na odgovornost odgovornog lica zbog štete, kako se sada šteta neadekvatno tretira u optužnici protiv operatera CRBC, za dionicu auto-puta Smokovac – Mateševo. (Član 18 - Operater koji je pričinio štetu u životnoj sredini dužan je da, u roku određenom rješenjem o pokretanju postupka utvrđivanja štete, sačini prijedlog mjera remedijacije i dostavi organu uprave na saglasnost. Prijedlog mjera remedijacije iz stava 1 ovog člana sadrži i program praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mjera remedijacije.

Sprovođenje mjera remedijacije Član 28 - ukoliko operater ne sprovede utvrđene mjere remedijacije, mjere sprovodi organ uprave o trošku operatera).

Sa druge strane, član 111 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata jasno isključuje sam sebe iz zone otklanjanja uticaja od prirodnih nepogoda ili ugrožavanja objekata. Time se jasno usmjerava, i po tom osnovu, uticaj na životnu sredinu i njegovo otklanjanje ka osnovnom Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Važno je da stručna i laička javnost prepozna suštinu ovih propisa.

Biodiverzitet i vode

Najosjetljiviji uticaji pri izgradnji auto-puta su na biodiverzitet i vode. Za trasu oko Podgorice, između ostalog, biće konflikta sa vodama. Trasa ove dionice prelazi preko/pored četiri vodotoka: Morače, Zete, Mareze i Sitnice. Prolazi pored izvorišta, i pored ili preko zona sanitarne zaštite izvorišta: Zagorič, Okno, Mareza, Farmaci, Kaluđerovo oko, a možda i Bolje sestre. Zato je od suštinske važnosti obezbjeđenje podataka nadležnih institucija za potrebe projektovanja o katastru izvorišta, zona sanitarne zaštite, vodovodne i kanalizacione mreže.

Posebno mjesto pri projektovanju, zbog veličine i važnosti, ima izvorište Regionalnog vodovoda

Crnogorskog primorja Bolje sestre. Svaki vodovod počiva na izvorištu. Definisanje izvorišta je vrhunski istraživački, stručni i naučni poduhvat. Kad se izabere i definiše izvorište, kao osnova vodosnabdijevanja, sljedeća faza je standardno projektovanje hidrotehničkog sistema. A istorija istraživanja i projektovanja Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja, malo je reći, je bila interesantna. Naime, najprije je izvršen izbor izvorišta sa lokaliteta Raduš, na južnom obodu samog Skadarskog jezera. Već je bio urađen čak i hidrotehnički projekat. Tada sam završio istraživanja i uradio doktorsku disertaciju, na osnovu koje je napušten stari i urađen novi projekat. U mom doktoratu su navedena nova izvorišta, koja treba koristiti za Regionalni vodovod Crnogorskog primorja. Tako sam obezbijedio novo rješenje, da se umjesto pretežno vode jezera, koriste podzemne vode na obodu Malog blata, koje otiču rijekom Biševinom i/ili Bazagurskom maticom. To je bila revolucija u kvalitetu vodosnabdijevanja. Zbog toga je i prihvaćeno ovakvo novo rješenje od tadašnjeg rukovodstva Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja i države. Rezultat je da umjesto jezerske vode, sa komplikovanim tretmanom, danas koristimo čistu podzemnu vodu. Zato je važno u ovoj fazi projektovanja definisati odnos auto-puta i izvorišta, koje još nije definisano u svim svojim elementima, zbog nesnalaženja stručnjaka koji su se bavili ovim problemom, nakon mojeg ,,uklanjanja“ iz savjetodavne ekspertske uloge.

Jedan naš poznati ekonomista je imao dobru frazu: ja ga naučim, a on poslije zna bolje od mene. Kao posljedicu korišćenog stranog ekspertskog znanja, imamo situaciju da najmanja izdašnost Bolje sestara više nije 2.300 l/s, kako su pri otvaranju izvorišta naveli ti stručnjaci, već danas svega oko 360 l/s. Od posebne važnosti je to da ti stručnjaci ni do danas nijesu utvrdili sliv izvora Bolje sestre. Zbog toga ne postoje valjani podaci da li je koridor auto-puta u slivu izvora ili ne. To što javnost nije upoznata sa suštinom postojećih problema Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja oko ovog izvorišta bogomi neće riješiti postojeći problem.

Kontroverze i ekspertize

Ali situacija je sada takva da projektant auto-puta mora uvažiti zvanične podatke Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja, što nije lako, s obzirom na maštovite kontroverze njegovih eksperata i rukovodstva. Iz javnih nastupa angažovanih eksperata Regionalnog vodovoda proističe da voda dolazi iz Zetske ravnice i, vjerovali ili ne, iz rijeke Cijevne. Ukoliko je to tako, projektant ne mora uzimati u obzir položaj Bolje sestara, u odnosu na auto-put. Dodatnu zbrku napravili su eksperti i zbog uticaja rijeke Morače. Kad su eksperti počeli rad, tvrdili su da rijeka Morača nema veze sa izvorom Bolje

sestre. No, kad su naknadno radili projekat zona sanitarne zaštite uključili su u taj prostor i rijeku Moraču. Nadam se da tumačenje ovakve stručnosti nije potrebno, čak ni laicima. Dokle, ljudi, bre? Odista je potrebno mnogo ,,znanja“ stranih eksperata, da bi se događalo ovo što se događa sa izvorištem Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja, koje njegovo rukovodstvo, i pored svega ovoga, promoviše kao međunarodnu vrijednost. Ponoviću po ko zna koji put: ,,Nema razvoja bez domaćeg znanja“. A za slučaj da me neko kritikuje, što je uobičajeno kod nas, pa da mene pita šta da se radi, moj odgovor je – da, ja to znam da uradim.

Na kraju, uskoro će početi javna prezentacija i rasprava o tehničkoj dokumentaciji za dionicu auto-puta Smokovac – Farmaci. Od posebnog značaja je da se u ovaj proces uključe kompanije koje raspolažu sa katastrom infrastrukture zato što one raspolažu potrebnim podacima, pa mogu doprinijeti da se u početnoj fazi projektovanja riješe postojeći konflikti u prostoru. Za površinske vode to bi trebao uraditi RHMZS, za izvorišta Vodovod Podgorice, a za Bolje sestre Regionalni vodovod Crnogorskog primorja.

Projektant je u obavezi da radi na osnovu zvaničnih podataka ovih institucija, bez obzira kakva su znanja i saznanja nas eksperata iz oblasti voda.

Temeljne osnove na kojima počiva projektovanje druge dionice

Pri izradi projekta auto-puta Farmaci – Smokovac poštovaće se sljedeće osnove za projektovanje:

– Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine („Službeni list CG“, broj 24/08) predstavlja opštu osnovu organizacije i uređenja prostora Crne Gore, kojega je projektant u obavezi da se pridržava pri obradi predmetne projektne dokumentacije.

– Detaljnim prostornim planom auto-puta Bar – Boljare („Službeni list CG“ br. 64/08) definisan je koridor i položaj trase auto-puta. Ovaj dokument definiše smjernice i odnos prema okruženju kojeg se projektant mora pridržavati prilikom izrade idejnog projekta.

– Prostorni urbanistički plan opštine Podgorica - planerska opredjeljenja prezentirana kroz ovaj prostorni plan treba sagledati i na bazi njih raditi projekat.

Kao mjerodavne brzine za projektovanje se predviđaju sljedeće računske brzine: od 100 km/h - 120 km/h za auto-put, do 40-60 km za puteve koji se ukrštaju sa auto-putem.

Portal Analitika