Kako je kazala Nenezić gostujući u Jutarnjem programu TVCG, kada je 43. Vlada formiranja imala je opštu podršku, na bazi onoga što su bili ciljevi, a to su integracija u EU i reforma pravosuđa.
"Ono što danas vidimo je da ta dva cilja nijesu dostignuta, u prvom smo pet koraka nazad. Očekivali smo jedan stepen napretka, nažalost to se nije desilo. Proces je u tehničkom smislu zaustavljen, pregovaračke grupe se još formiraju i na nekim poljima mi krećemo iz početka nakon 12 godina", kaže Nenezić.
Ističe, da ova vlada djeluje u krnjem sastavu, nema ministe za vanjske poslove i za evropske integracije i čelnike nekih resora, pa onda te institucije i ne mogu da rade u punom kapacitetu, a mora biti i većine u parlamentu da bi se sve to ostvarilo.
Dodaje da se duži period vladavine Dritana Abazovića temelji na ovome što je Vlada u tehničkom mandatu, a ako nemate podršku u parlamentu, pitanje je odakle vučete legitimitet za bilo koju odluku.
"Kada se izgubi podrška Skupštine onda se ide na izbore, nacrti mnogih zakona iz te oblasti su usvojeni, ali mi i dalje nemamo definisana pravila, a mislim da svakom građaninu je jasno zašto, jer kada nemate definisanu situaciju lakše pravite političke manevre i održavate se na vlasti i to se upravo dešava", objašnjava Nenezić.
Pohvalila je napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, napominjući da tu ima zasluge i vlade i paralementanih stranaka koje su radile na novim zakonskim rješenjima, ali kako kaže, ovo je tek početak i treba tek da vidimo rezultate te borbe.
"Imamo i dalje potpunu blokadu pravosudnog sistema, Vrhovnog suda, Sudskog savjeta. Upozoravali smo da se ne biraju sudije Ustavnog suda po političkom ključu i sada sistem ne funkcioniše, ali sljedeći logičan i jedini ispravan put je izbori, da bi se deblokiralo ono što je blokirano", kaže Nenezić.
Informacija da nije upućen poziv misiji OEBS-a da prati vanredne izbore, nada se da nije tačna, jer ako jeste to može ukazivati na dvije stvari.
"Jedna je da ne želimo demokratski iskorak, a drugi razlog da neće biti izbora 11. juna. Ako je tako to nije ozbiljna politika ni ozbiljan pristup. Ja očekujem da će misija ODIR-a biti u našoj zemlji uskoro, njihovi eksperti su već trebali biti ovdje, ali krajnji rok je 3. maj. Ako ih do tada ne bude onda nešto nije u redu", objašnjava ona.
Što se tiče odluke o članstvu Kosova u Savjetu Evrope smatra da je to dio predizborne kampanje, prije svega DF, koji se nakon zaokreta retorike prije izbora, vraća na početne pozicije koje se tiču i tih pitanja, te da smo preuzeli određene obaveze prema međunarodnim partnerima i moramo ih ispuniti i u tom smislu odluka nije iznenađujuća.
Nesuglasice u Evropi sad su borba za prevlast. Izjave su ukazivali da dva lidera nemaju minimum saglasja koju su pravci djelovana te sranke. Milatović je, kaže, za zajednički nastup, a Spajić za samostalan i GO je to presjekao i Spajić je dobio tu vrstu podrške.
"Iznenađene je reakcija Milatovića koju smo vidjeli juče. Počeli smo da relativizujemo sistem zarad vlasti i dobijanja vremena da ostane još na pozicijama koje su zauzeli", ističe Nenezić.
Pitanje problema u Opštini Budva, kako objašnjava, pravno je potpuno jasna, jer postoje potpredsjenici i mogućnost izbora novog predsjednika. Prioritet su, kaže, prava radnika i svaka partija koja ima većinu trebala bi tako da funkcioniše.
"Može se reći i da je ovo neka vrsta pritiska da Milo Božović bude na slobodi, a ovdje je u pitanju čista politička volja da se situacija riješi", smatra Nenzić.
