Komentarišući izjavu izvršnog direktora Kanelarije Ujedinjenih nacija za kriminal i drogu Jurija Fedotova, koji je rekao da kroz region prolazi oko 80 odsto narkotika proizvedenih u Avganistanu, Nicović je kazao da je najveći problem za region što se droga skladišti na Kosovu, Makedoniji i u Albaniji.
“Krijumčari raspolažu ogromnim novcem kojim lako potkupljuju policajce, sudije, tako da je za njih region idealan za šverc jer je potrebno dosta vremena da se korupcija iskorijeni, što je jedan od glavnih problema jugoistočne Evrope”, rekao je Nicović agenciji MINA.
Precizirao je da droga u region dolazi iz područja “zlatnog polumjeseca”, kojem pripadaju Avganistan, Iran i Pakistan, a u Balkan ulazi uglavnom preko Turske i Bugarske.
Nicović je dodao da osim heriona iz srednje Azije u region dolazi i kokain iz južne Amerike, preko luka u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji.
“Ne samo što herionski put vodi preko zemalja bivše Jugoslavije, već su sada nastali i kokainski putevi iz južne Amerike. To je jedna vrsta ukrštanja puteva preko jugoistoka Evrope, odakle droga ide prema zapadnoj Evropi, a drugi dio ide prema SAD i Kanadi”, naveo je on.
Nicović je kazao se u balkanskim zemljama zadrži oko 15 odsto krijumčarene droge, a ostatak se transportuje prema bogatim zemljama na zapadu. U regionu, kako je rekao, postoji veliki broj narkomana, pa je tom prostoru treba redovno snabdijevanje drogom.
“Region ukupno ima oko 400 hiljada zavisnika od opojnih droga, a ako se zemljama bivše Jugoslavije priključe Grčka i Albanija onda dolazimo do cifre od 700 hiljada narkomana, što je pravo tržište koje treba snabdijevati”, konstatovao je Nicović.
On je naveo da se u Crnoj Gori najviše koristi marihuana iz Albanije, koja je, kako je kazao, izuzetno kvalitetna jer sadrži visok procenat tetrahidrokarabinola.
“U Crnoj Gori je najzastupljenija marihuana, takozvana albanka, a zatim kokain i sintetičke droge koje su sve više prisutne u regionu, jer su pristupačne i mladim ljudima koji nijesu finansijski solventni. Gram kokaina košta oko 50 eura, a određena doza metamfetamina ili ekstazija košta tri ili četiri eura. Problem siromašnih zemalja je što su prepravljene sintetičkim drogama, koje mnogo brže uništavaju centralni nervni sistem i zdravlje mladih ljudi-, kazao je Nicović.
Foto: facebookreporter.org
