1. Prve slike novog super svemirskog teleskopa
Bilo je mnogo uzbuđenja tokom ljeta jer je Nasin novi svemirski teleskop vrijedan 10 milijardi dolara konačno poslao prve slike ranog svemira. Ljubitelji astronomije bili su počašćeni blistavim slikama 'zvjezdanih porodilišta', umirućih zvijezda prekrivenih svemirskom prašinom i kosmičkog plesa između grupe galaksija.
Fotografije koje je NASA objavila u julu proslavljene su kao početak nove ere u astronomiji i snimio ih je Džejms Veb, nasljednik čuvene svemirske opservatorije Habl. To je stavilo tačku na višemjesečno čekanje i grozničavo iščekivanje dok su ljudi širom svijeta bili počašćeni prvom grupom riznice slika koje će kulminirati pogledom u najranije doba svemira.
Instrumenti na Džejms Vebu dozvoljavaju mu da vidi u prošlost, samo 100-200 miliona godina nakon Velikog praska, što mu omogućava da snimi slike prvih zvijezda koje su zasjale u svemiru prije više od 13,5 milijardi godina.
0
2. Misija Dart – preusmjeravanje asteroida
Mogućnost sudara asteroida sa Zemljom je realnost – globus je prekriven kraterima od prethodnih udara, a dobro je poznato da su prije 65 miliona godina dinosaurusi izumrli nakon udara asteroida prečnika oko 10 km. Može li se išta učiniti da nas spasi od ove egzistencijalne vanzemaljske prijetnje?
Srećom, američka (NASA) i evropska svemirske agnencije (ESA) preduzele su prve korake ka smanjenju rizika da nas asteroid uhvati nespremne.
Misija Dart bila je ambiciozan pokušaj da se promijeni putanja malog asteroida (Dimorphos) dok je kružio oko malo većeg asteroida (Didymos), slanjem svemirske letilice da se sruši na njega.
U oktobru smo saznali da je misija bila čak uspješnija nego što se očekivalo i da se orbita Dimorfosa promijenila – što pokazuje da bismo, ako bi nam dali dovoljno vremena, mogli promijeniti putanju asteroida ako je bio na putu sudara sa Zemljom.
3. Misija Orion – prvi korak ka povratku ljudi na Mjesec
Ove godine se navršava 50 godina od misije Apolo 17, posljednji put kada je čovjek kročio na Mjesec. Stoga je razlog za slavlje što je Artemis, još jedan zajednički program Nase i Ese, započeo operaciju vraćanja ljudi na Mjesec.
Prva faza misije, kapsula Orion, lansirana je sredinom novembra, a uspješno se vratila na Zemlju 11. decembra.
Kapsula je dizajnirana da primi do šest astronauta - iako ih nije bilo na ovom prvom letu oko Mjeseca. Sada se možemo radovati nizu sve složenijih letova Oriona – koji će kulminirati spuštanjem posade astronauta na Mjesec planiranom za 2025.
4. Bivalentne vakcine protiv kovida-19
Tehnologija vakcina doživjela je veliko ubrzanje u inovacijama koje bi nam uskoro mogle koristiti na mnogo načina. Kako se naše znanje o imunologiji povećava, tako se povećava i naš kapacitet za inovacije u vakcinama.
Dizajniranje bilo koje nove vakcine zahtijeva dugo vremena, značajna ulaganja i mnogo željnih volontera, a sve je to ubrzano tokom pandemije, što je za rezultat imalo značajan razvoj.
Ovogodišnje vakcine protiv kovida-19 jedan su od takvih primjera – ove bivalentne vakcine ciljaju na originalni soj Sars-CoV-2 (virus koji uzrokuje kovid-19) zajedno s varijantom Omikron.
Bivalentne vakcine imaju prednosti u odnosu na originalne vakcine jer i dopunjuju i proširuju naš imunitet. Ali šta ako biste mogli dodatno proširiti svoj imunitet – ne samo na dva, već na više sojeva virusa?
Takozvane multivalentne vakcine za kovid-19 i grip izgledaju vrlo obećavajuće. Drugi pristup koji bismo uskoro mogli vidjeti je korišćenje vakcina koje se mogu inhalirati – mukozne vakcine. One se već koriste u Kini za borbu protiv kovida-19 i mogu ponuditi dugoročnu zaštitu od respiratornih virusa. Takođe, mnogo su privlačnije za one koji imaju fobiju od igala. Ako nove vakcine ispune obećanja, onda bi uskoro sezonske vakcinacije mogle biti stvar prošlosti.
5. Vještačka inteligencija otkriva nove antibiotike
Tokom proteklih nekoliko godina, vještačka inteligencija je transformisala polje molekularne biologije. Ove godine, postignut je još jedan napredak - nekoliko naučnih grupa je 2022. prijavilo prve uspješne primjene vještačke inteligencije za identifikaciju novih antibiotika.
Antibakterijska rezistencija je velika globalna prijetnja. Ove godine, globalno istraživanje o otpornosti na antibakterijske ljekove objavljeno u naučnom časopisu Lancet pokazalo je da je u svijetu 4,95 miliona smrtnih slučajeva povezano s bakterijama rezistentnim na ljekove u 2019, što nelječive infekcije čini jednim od vodećih uzroka smrti.
Razvijanje novih ljekova koji prevladavaju rezistenciju i popunjavaju naš arsenal učinkovitih antibakterijskih sredstava je stalna borba. I tu vještačka inteligencija počinje da daje veliki doprinos.
U pitanju je impresivna stopa uspjeha, koja ne bi bila moguća bez pomoći vještačke inteligencije. Nove studije donose dobre vijesti, koje obećavaju brz put bez presedana prema novim opcijama liječenja za neke od najstrašnijih patogenih prijetnji s kojima se trenutno suočavamo.
6. Rana upozorenja na vremenske nepogode
Naučnici su 2022. godine uspjeli da vide uragan koji pogađa obalu SAD prije nego što se uopšte pojavio na moru. Mogli smo vizuelizovati rijeku Brizbejn kako se širi u australijske kuće prije nego što je pala kap kiše.
I postaviti vatrogasce na lice mjesta prije nego što se upalila varnica koja je zapalila južnu Francusku. Sada postoji nova tehnologija koja omogućava da vidimo mnoge od prirodnih opasnosti koje dolaze, danima unaprijed.
Pa ipak, 2022. bila je puna smrtonosnih događaja. U Evropi je više od 20.000 ljudi umrlo od rekordnih vrućina ovog ljeta, po prvi put u Engleskoj dostigavši više od 40 stepeni Celzijusa.
U avgustu je jedna trećina Pakistana bila pod vodom tokom sezone jakih monsuna, ubivši 1.700 ljudi. Globalno zagrijavanje pogoršava ove vrste katastrofa.
Upozorenje ljudi na opasnost, kako bi mogli da preduzmu akciju, najbolji je način da se spriječi tragedija. Potreban nam je jednak pristup vještinama i sistemima koji su bili pionirski prije mnogo godina. Kritično je, takođe, da vlast dijeli informacije i djeluje prema upozorenjima koja dobijaju.
