Prijetnji, kojih pripadnici plemena nažalost nijesu ni svjesni, sve je više – a ključne leže u ilegalnoj sječi šuma, iskopavanju zlata, širenju plantaža koke, trgovini drogom, te u najavljenoj gradnji transnacionalnog autoputa kroz Amazon, koji bi povezao obale Atlantskog i Tihog okeana.
Na sve te problem nadovezuju se i požari, koji iz godine u godinu gutaju nepregledne hektare šuma.
U nepristupačnim šumama, koje se prostiru na teritoriji nešto manjoj od bivše Jugoslavije, živi nekoliko hiljada pripadnika izolovanih plemena. Ta je površina podijeljena granicom Brazila i Perua, a nastanjuju je ljudi koji uglavnom nijesu imali baš nikakvog kontakta sa spoljašnjim svijetom.
Oni su u opasnosti
Ipak, njihova kretanja povremeno prate naučnici, koji su vremenom došli do zabrinjavajućeg otkrića. Članovi plemena koji žive na području Perua sve češće se, u potrazi za hranom, udaljavaju od svojih naseobina i prelaze na teritoriju Brazila. I to je, kako naglašavaju antropolozi, sasvim dovoljan alarm.
Iz tog razloga, brojne organizacije koje se bave zaštitom plemena Amazona uputile su javni poziv vladama Brazila i Perua da sprovedu hitne mjere kako bi se ugrožavanje domorodačkih zajednica spriječilo. Neophodno je, poručuju oni, odustati od postojećih planova koji se tiču gradnje autoputa, pozabaviti se životnom sredinom i uticati na suzbijanje kriminalnih aktivnosti.
“Te aktivnosti potpuno narušavaju životnu sredinu i ekosistem, što se direktno odražava na plemena. Domicilne zajednice su u opasnosti – prijeti im nestašica hrane, ali i mogući sukobi sa onima koji se polako šire prema njihovim teritorijama”, upozorila je Beatris Uertaz, glavna autorka najnovije studije o amazonskim plemenima.
Bolsonaro krenuo u eksploataciju
Ilegalna sječa drveća, prema njenim riječima, trenutno je ključni problem. Ne i jedini. Trgovci drogom u sve većoj mjeri koriste rijeke kako bi krijumčarili narkotike. Plantaže koke već duže su izvor nasilja i smrti, a sve su bliže amazonskim plemenima.
Brazil je tokom dužeg razdoblja bio izuzetno posvećen zaštiti autohtonih zajednica, ali to se prilično promijenilo od dolaska Žaira Bolsonara na vlast. On je znatno oslabio podršku glavnoj agenciji zaduženoj za bavljenje plemenima, pa je ona bila prinuđena da poslije nekog vremena otpusti stručnjake koji su bili angažovani u Amazonu.
Bolsonaro je pritom riješio da eksploatiše Amazon – počelo je krčenje šuma, iskopavanje zlata, a to se, osim na plemena, naročito negativno može odraziti i u pogledu klimatskih promjena. A te bi negativne promjene, opet, predstavljale još jednu novu nevolju po domoroce.
Profit ispred brige o ljudima
Peru je, sa druge strane, radio posvećenije, uspostavljen je program zaštite autohtonih plemena, ali taj proces teče sporo.
“Donosioci odluka moraju razumjeti da je Amazon prostor koji naseljavaju ljudi koji su navikli da žive u potpunoj izolaciji. Odluke vlasti jedne države mogu po njih imati dalekosežne posljedice, bez obzira na to sa koje strane granice žive”, istakla je Uertaz.
Ideju o gradnji autoputa od Kruzeiro de Sula (Brazil) do Pukalpe (Peru) naročito zagovaraju brazilske vlasti. Imaju one dobru računicu – na taj način, dobili bi izlaz na obale Pacifika, što bi im naročito značilo kada je u pitanju pomorski transport soje za Kinu, koji je za Brazil izuzetno unosan.
Zato naučnici pozivaju vlasti da odustanu od projekta.
Problem su i misionari
Tu nije kraj prijetnjama amazonskim plemenima. Još jedan rizik predstavljaju – misionari.
Naime, pojedini vjerski djelatnici već su počeli da stupaju u kontakt sa nekim plemenima i nastavili da šire hrišćanstvo, zbog čega postoji i bojazan kako bi u budućnosti moglo doći do nestanka domorodačke kulture.
“Mora biti napravljen neki vid tampon zone između moderne civilizacije i plemena. Napredovanje ilegalnih drvosječa, rudara, lovaca i hrišćanskih misionara mora biti zaustavljeno”, poručuje Beto Marubo, koji i sam dolazi iz amazonskih plemena.
No, Marubo nije optimista.
“Vlada Brazila ne pokazuje nikakav senzibilitet prema životnoj sredini, a još manje prema autohtonom stanovništvu. Vjerujem da baš ništa neće preduzeti”, poručuje, sliježući ramenima.
