Kako je kazao, spirala nasilja nad novinarima je dramatično počela te 2004. godine, a ni nakon 18 godina, novinari ne mogu slobodno i bezbjedno obavljati svoj posao.
"Iako je trend napada na novinare u 2022. manji u odnosu na 2021. godinu, nadležni organi ne pristupaju na sistematičan način osiguranju zaštite slobode medija, a samim tim i ni podršci razvoju medijskog pluralizma", naveo je Nikočević.
Nerasvjetljavanjem ovog zločina, kako ističe, ostavlja se prostor za eventualne buduće radnje protiv slobodne riječi.
"Na to opominju i brojni domaći i međunarodni izvještaji, koji slučaj Duška Jovanovića kontinuirano drže u fokusu analize medijske sfere u Crnoj Gori. CGO podsjeća i na prošlogodišnje nalaze istraživanja „Kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?“ koje je pokazalo da veliki procenat građana – 38.5% smatra da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi", navodi se u saopštenju.
U Crnoj Gori se, kako dodaje, i danas teško uvažava činjenica da novinari predstavljaju glas javnosti, kao i da čine tzv. četvrtu granu vlasti čija je uloga preispitivanje odluka izabranih predstavnika, a sve u javnom interesu.
"Ipak, ohrabruje odluka Skupštine Crne Gore, od decembra 2021. godine, da usvoji izmjene Krivičnog zakonika tako što je propisana jača krivičnopravna zaštita novinara", naveo je Nikočević.
To može, kako je kazao, doprinijeti jačanju bezbjednosti medijskih poslenika, ali i smanjivanju autocenzure koja je, takođe, značajno uticala na pad kvaliteta izvještavanja.
"CGO poziva Vladu Crne Gore i Tužilaštvo da ulože maksimalan napor u razrješavanje ovog ubistva, ali i svih slučajeva napada na novinare i imovinu medija, jer bez toga nema napretka u demokratskoj konsolidaciji društva, niti u procesu evropskih integracija Crne Gore", zaključuje Nikočević.
