Teško da će međunarodna zajednica ubuduće moći da govori o stabilnoj vladi, već prije o formiranju nove, demokratske i stabilne vlade, koja će imati puni legitimitet, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratska partija socijalista (DPS) i član Predsjedništva te opozicione partije.
Kako ističe, to je samo jedna od pet ključnih poruka nedavnih vanrednih lokalnih izbora u glavnom gradu. Među ostale četiri su, dodaje, činjenica da „populistička i interesna koalicija Milojka Spajića, Alekse Bečića, Andrije Mandića i Milana Kneževića je ubjedljivo poražena“, te da konstituenti Vlade sa dvotrećinskom većinom u Skupštini nijesu uspjeli da prebace 45 odsto podrške. Podsjeća da je za DPS glasao praktično svaki treći građanin koji je izašao na izbore, ali i da je ta opoziciona stranka na posljednjih pet opštinskih izbora osvojila 53 mandata, dok su PES i Demokrate dobili samo 38.
"Ukoliko se vratimo onome što zovemo azbuka demokratije, nema nikakve dileme: građani Podgorice su glasali da DPS i Nermin Abdić uzmu aktivno učešće u rukovođenju Podgoricom", smatra on.
Kaže i da su građani aktuelnoj vlasti poručili kako „ovako više ne može“.
"Otimanje plijena i desant na fotelje ne predstavljaju političko ponašanje koje su svojevremeno podržali. Poručili su im i da ne žele da budu predmet obmana i lažnih populističkih obećanja, kojima se potcjenjuje njihova inteligencija. Takav metod ubjeđivanja iritira i stvara inat kod birača, a oni su im rekli što misle o tim ponižavajućim metodama pokušaja manipulacije", dodaje Nikolić.
Smatra da bi prijavama koje su stigle u Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) protiv predsjednika države Jakova Milatovića trebalo dodati i one protiv premijera i članova Vlade.
"Oni su vodili najočigledniju funkcionersku kampanju i obimno koristili državne resurse da bi sa pozicija vlasti uticali na izborni rezultat", kaže Nikolić.
Kada je riječ o izborima u Kotoru, napominje da treba sačekati da se formalno završi brojanje i dobiju rezultati ko je dobio najveće povjerenje građana te bokeljske opštine.
"Izborna matematika pokazala bi svoje surovo lice ako bi DPS - sa jedne, i Demokrate sa PES-om - sa druge strane, ostali sa istim brojem mandata, uprkos činjenici da je opozicioni DPS osvojio skoro 300 glasova više. Međutim, tako funkcionišu pravila u okviru našeg izbornog sistema", zaključuje Nikolić.
Da li je DPS već razgovarao o formiranju vlasti u Podgorici sa predstavnicima određenih izbornih lista koje su učestvovale u vanrednim izborima?
NIKOLIĆ: Dozvolite da prethodno podsjetim na nekoliko važnih poruka koje nose rezultati podgoričkih izbora. Prvo - populistička i nacionalistička interesna Vladina koalicija Spajića, Bečića, Mandića i Kneževića je ubjedljivo poražena u Podgorici. Drugo - za vodeću stranku opozicije, DPS glasao je praktično svaki treći građanin Podgorice koji je odlučio da iskoristi svoje pravo glasa na izborima. Treće - nosilac liste PES-a i Demokrata najavio je da se na izborima u Podgorici brani Vlada, a vidjeli smo da konstituenti Vlade sa istorijskom dvotrećinskom većinom u Skupštini nijesu bili u stanju da prebace 45 odsto podrške u glavnom gradu, đe glasa trećina građana Crne Gore, što znači da vlada Milojka Spajića više nema ni autoritet, ni legitimitet da obavlja državne poslove. Četvrto - u posljednjih pola godine održano je pet lokalnih izbora: u Podgorici, Kotoru, Budvi, Andrijevici i Gusinju. Na tim izborima je glasalo skoro pola Crne Gore, a u opticaju je bilo 185 odborničkih mandata. Od tih 185 mandata, PES i Demokrate - stranke koje imaju premijera i 20 ministara u Vladi - osvojili su 38 odborničkih mjesta. A DPS, bez bilo kakve institucionalne snage i iz duboke opozicije, osvojio je 53 odbornička mandata ili 35 odsto više nego PES i Demokrate zajedno. Peto - teško da će međunarodna zajednica ubuduće moći da govori o stabilnoj vladi. Prije o formiranju nove demokratske i stabilne vlade, koja će imati puni legitimitet.
Ovaj uvod sam napravio da bih naveo razloge zbog kojih DPS i naš nosilac liste u Podgorici Nermin Abdić imaju pravo prvenstva da razgovaraju o formiranju buduće vlasti u Podgorici. Logično, razgovaraćemo sa onima koji su zajedno sa nama skratili mandat sad već bivšoj vlasti u Podgorici. Ne bi bilo prirodno da oni koji su srušili tu vlast, jer nijesu bili zadovoljni njenim funkcionisanjem, odluče da ponovo budu dio vladajuće većine sa istim sastavom. Ukoliko misli na integritet predsjedničke funkcije, gospodin Milatović neće ignorisati poruku koju su poslali građani Podgorice.
Sljedstveno tome, ukoliko se vratimo onome što zovemo azbuka demokratije, nema nikakve dileme: građani Podgorice su glasali da DPS i Nermin Abdić uzmu aktivno učešće u rukovođenju Podgoricom.
Koliko je onda realna mogućnost da aktuelna vladajuća većina formira vlast u Podgorici? Da li bi i u tom slučaju bilo realno skoro raspisivanje vanrednih izbora?
NIKOLIĆ: Bez obzira da li će Vladine partije formirati vlast u Podgorici ili ne, poruka koju su dobili na ovim izborima je skroz jasna: oni su izgubili legitimitet da vode državu. Građani su im poručili da ovako više ne može, da otimanje plijena i desant na fotelje ne predstavljaju političko ponašanje koje su svojevremeno podržali. Poručili su im i da ne žele da budu predmet obmana i lažnih populističkih obećanja, kojima se potcjenjuje njihova inteligencija.
Takav metod ubjeđivanja iritira i stvara inat kod birača, a oni su im rekli što misle o tim ponižavajućim metodama pokušaja manipulacije.
Kako vidite prijave ASK-u protiv predsjednika države Jakova Milatovića za zloupotrebu položaja zbog snimanja promotivnog spota u njegovom kabinetu, kao i odsustva iz kabineta tokom predizbornog obraćanja medijima? Kome to (najviše) ide u korist?
NIKOLIĆ: Nevoljno komentarišem rad institucija koje bi trebalo da budu nezavisne, ali moram da konstatujem da je zaista čudan izbor prioriteta njihovog novog rukovodstva.
Jer, ako su podnijeli prijavu protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, onda bi bilo za očekivati da podnesu i protiv premijera i članova Vlade koji su vodili najočigledniju funkcionersku kampanju i obimno koristili državne resurse da bi sa pozicija vlasti uticali na izborni rezultat.
Koliko je realna mogućnost da DPS u Kotoru, na ponovljenom glasanju na Prčanju, dobije nedostajućih osam glasova na osnovu kojih bi zavrijedili još jedan mandat u lokalnom paralamentu?
NIKOLIĆ: Poznato vam je da je DPS osvojio najviše glasova na izborima u Kotoru, te da nam za jedanaesti mandat nedostaje osam glasova. Vidjećemo da li će ponavljanja izbora uopšte biti.
Najvažnije je da Opštinska izborna komisija u Kotoru odluči u skladu sa zakonom, bez pritisaka politike. Ukoliko dođe do ponavljanja glasanja, očekujem da građani koji glasaju na tom biračkom mjestu u Prčanju, izađu masovno na izbore i daju doprinos fer i demokratskoj atmosferi tokom izbornog dana.
Usuđujem se da kažem da bi izborna matematika pokazala svoje surovo lice ako bi DPS - sa jedne, i Demokrate sa PES-om - sa druge strane, ostali sa istim brojem mandata, uprkos činjenici da je opozicioni DPS osvojio skoro 300 glasova više. Međutim, tako funkcionišu pravila u okviru našeg izbornog sistema. Zato je najpametnije da prvo sačekamo odluku OIK-a Kotor, a onda i eventualno novo glasanje i brojanje.
Bez obzira na ishod ponovljenih izbora, da li ste već pregovarali sa nekim o formiranju vlasti u Kotoru?
NIKOLIĆ: Pametno je sačekati da se formalno završi brojanje, da vidimo ko je zadobio najveće povjerenje Kotorana i kako to izgleda po broju odborničkih mandata, pa tek onda da sjednemo i razgovaramo da li sa nekim možemo pronaći zajednički interes o budućoj programskoj i kadrovskoj viziji razvoja Kotora.
Pokušaj izbornog inženjeringa
Smatrate li da su pritisak Pokreta „Naprijed“ da se izbori ponove na više glasačkih mjesta, te nestali izvod iz biračkog spiska sa jednog biračkog mjesta u Podgorici mogli da promijene konačni odnos snaga dobijenih na izborima 29. septembra?
NIKOLIĆ: Smatram da se iza tog zahtjeva krije pokušaj izbornog inženjeringa, koji bi trebalo da pomogne Vladinoj koaliciji da dobije bolju startnu poziciju u pregovorima o formiranju vlasti. Takva praksa bila bi veoma opasna. Dobro je za demokratiju u Crnoj Gori što taj pokušaj prekrajanja izbornog rezultata nije prošao.
S druge strane, čeka nas veliki posao na planu onemogućavanja regionalnog izbornog inženjeringa i uvoza birača iz susjednih država. To će biti jedan od najvećih izazova u smislu pune funkcionalnosti crnogorske demokratije.
