Kako je prije nekoliko dana saopšteno javnosti iz resora finansija, Crna Gora je “postigla značajan uspjeh u pregovorima o hedžing aranžmanu putem unakrsnog valutnog stopa u sklopu međunarodne ISDA dokumentacije”. U skladu sa tim, kako je naglasio i premijer Spajić, rata za 21. januar biće nam četiri miliona eura manja nego što je trebala da bude i podvukao da je riječ o “sjajnoj vijesti za Crnu Goru”.
Tim povodom, razgovarali smo sa izvršnim direktorom kompanije BI Consulting, Ratkom Nikolićem koji za Portal Analitika pojašnjava šta je zapravo hedžing i na koji način ovakvi aranžmani mogu uticati na naše finansije.
14“Hedžing je strategija upravljanja rizikom koja podrazumijeva zauzimanje neutralne pozicije pri tržišnim kretanjima, u cilju zaštite od tržišnih rizika. Šta to znači na primjeru valutnih rizika? Ako imate prihode u jednoj valuti, a dužni ste plaćati obaveze u drugoj valuti, tada kažemo da postoji izloženost valutnom riziku”, kaže Nikolić.
U primjeru naše države to je, kako pojašnjava, slučaj kredita kod Exim banke.
“U toj situaciji, u koju se ne zapada slučajno, moguće je više strategija”, napominje Nikolić.
Izloženost države valutnom riziku na duži rok nije zdravo
Navodi dvije ekstremne situacije.
“Možete ostati izloženi valutnom riziku, pa u situaciji kad imate prihode u jednoj valuti npr. euru, a obaveze u drugoj valuti npr. u dolarima, možda ostvariti ekstra gubitak ako vrijednost dolara u odnosu na euro poraste, ili možda ekstra dobit ako vrijednost dolara, dakle obaveza, u odnosu na euro bude manja”, pojašnjava Nikolić jednu od opcija.
Potom navodi da je druga strategija - hedžing.
“Možete neutralisati tržišni uticaj, strategija hedžinga, što podrazumijeva da kupovinom različitih finansijskih instrumenata, osigurate poziciju da tražišna kretanja na valutnom tržištu u bilo kom smjeru ne utiču na visinu kreditnih obaveza. Hedžing nije jedan instrument, već strategija, a može se realizovati kroz neki od ogromnog broja različitih manje ili više složenih finansijskih instrumenata ili kroz kombinaciju više instrumenata”, ističe sagovornik Analitike.
Stava je da za jednu državu stanje značajne izloženosti valutnom, kao ni bilo kom drugom tržišnom riziku, na duži rok, nije zdravo i nije preporučljivo.
“U slučaju kredita za auto-put primjenu strategije hedžinga smatram apsolutno opravdanom, kao što smatram i duboko neopravdanim to što nije bila primijenjena od samog početka”, ističe Nikolić.
Podvlači i da se u ovakvu situaciju ne zapada slučajno.
“Bilo je izuzetno važno strateški, od prvog momenta imati i održavati rizično neutralnu poziciju i to iz jednog osnovnog razloga: zato što je pri pravovremenom i strateškom upravljanju rizičnom pozicijom puno više instrumenata na raspolaganju uz znatno niže troškove. Naknadno zauzimanje hedžing pozicija je uvijek teže i kompleksnije, a zbog toga, po pravilu i skuplje”, ukazuje Nikolić.
Hedžingom se odbija moguća špekulativna zaradu, ali i izbjegava potencijalni gubitak
Komentarišući to što su iz resora finansija saopštili da je hedžing aranžmanom došlo do uštede od četiri miliona eura, sagovornik Analitike napominje da se kod nas pojam hedžinga često komunicira na način da se stiče utisak kao da se radi o aktivnosti od koje se može zaraditi iako je, kaže, upravo suprotno.
“Strategija hedžinga je strategija zaštite. Dakle, motiv ove strategije nije zarada nego zaštita od tržišnih rizika. Ovom strategijom odbijamo moguću špekulativnu zaradu, ali izbjegavamo i potencijalni gubitak”, pojašnjava Nikolić.
Nama, kako dodaje, niko ne garantuje da će tržišna kretanja u narednom periodu u finansijskom smislu opravdati primjenu ove strategije, ali smo, podvlači, s druge strane mirni i sigurni da ćemo platiti samo vrijednost kredita koji smo primili uvećan za ugovorenu kamatu, ali ne i za negativne kursne razlike.
“Npr. ako mi sad zaključimo dugoročni hedžing anražman, niko nam ne garantuje da dolar neće početi da pada i da će se za pet godina, čisto finansijski gledano, možda pokazati da bi naš dug bio manji da nijesmo primijenili hedžing strategiju…”, ističe Nikolić.
Pojašnjava da hedžing strategijom dobijamo stabilnost državnih finansija i izbjegavamo ranjivost na uticaje kojima se ne može upravljati.
“Na kraju krajeva, odgovorno upravljanje javnim finansijama uliva povjerenje kreditorima i pojačava našu poziciju na međunarodnom finansijkom tržištu. Zato bih preporučio donosiocima odluka da izbjegavaju izjave o "zaradi od hedžinga" jer, osim što je to netačno može biti i nezgodno za njihove PR timove u mogućoj budućoj situaciji npr. pada vrijednosti dolara, kada će država plaćati veće rate nego što bi plaćala da hedžing nije ugovoren. A to će se jednom sigurno desiti”, upozorava Nikolić.
O zaštiti od valutnog rizika trebalo voditi računa od početka
U laičkoj javnosti se, pojašnjava naš sagovornik, često može čuti: "ko može predvidjeti i znati buduće kretanje na tržištu", što se, kako dodaje, koristi kao opravdanje za ostvarene gubitke usljed promjene tržišne cijene, u ovom slučaju valutnog kursa.
“Međutim, s obzirom na postojanje vrlo efikasnih mehanizama zaštite od tržišnih oscilacija, takvo opravdanje je neodrživo”, ukazuje Nikolić.
Naglašava i da je o zaštiti od valutnog rizika trebalo voditi računa od početka.
“Vjerovatno smo zaštićeni te dvije godine, a poslije ćemo nanovo pregovori oko revizije. U zatačenoj situaciji “vadi se kestenje iz vatre”, a to nije lako”, zaključuje Nikolić.
