Svjetski dan televizije obilježava se 21.novembra.
Institut za medije televiziju prati kroz ono što su profesionalni standardi, transparentnost vlasništva, odnos prema zaposlenima i,kako kaže Nikolić, samoregulacija, a to je sve, dodaje, ono što je integritet jednog profesionalnog medija koji informiše građane.
“Najprije smo orjentisani na ono što su informacije vijesti, ispunjavanje te jedne od osnovnih misija medija i televizije, a to je da informiše. Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik. To je jedan vrlo moćan i uticajan medij, bez obzira na sve ovo što se dešava u odnosu na tehnološke promjene, jer televizija spada u tradicionalne medije, zajedno sa radiom i sa novinama, ali sa pojavom interneta, sa digitalizacijom, pažnja publike se sve više seli na online portale, društvene mreže i na druge platforme, gdje sada televizija jeste u jednom vrlo specifičnom položaju da se izbori za blagonaklonost i povjerenje publike”, kazala je Nikolić.
Kako dodaje, u tom smislu, relevantna istraživanja na globalnom nivou pokazuju da je televizija i dalje, bez obzira na digitalizaciju i sve veću popularnost interneta i online portala, dominantno izvor informisanja većine stanovnika na planeti.
“To je u Crnoj Gori, koja je specifičnapo mnogo čemu, kad govorimo o televizijama, medijskom tržištu, vlasništvu, to je slučaj i u Crnoj Gori, međutim, ta pažnja se sve više seli sa televizije na digitalne platforme. Sada je veliko pitanje kako će se televizija u perspektivi prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije idigitalizacija i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike”, rekla je Nikolić.
Podaci govore da je u svijetu i dalje televizija dominantan izvor informisanja, podsjeća Nikolić, a sve više se televizija prati preko platformi, mobilnih telefona i računara.
“Veliki je izazov za televiziju kako će ona da se prilagodi onome što jeste tehnološka promjena, koja je brza i čini mi se da uspijeva mnogo brže da se prilagođava i mnogo uspješnije, u tehnološkom smislu, nego u odnosu na ono što jesu stvarne potrebe građana i građanki, kad su informacije u pitanju, kad je edukacija u pitanju, kad je zabava u pitanju. Mislim da se tome mnogo teže prilagođavamo, mislim televizije, okolnosti su različite, pitanje je opstanka, interesovanja, publike, istraživanja koja se rade i tako dalje”, istakla je Nikolić.
Za mlade ljude je, po nekim istraživanjima, objašnjava Nikolić, napuštena kategorija, i to je ozbiljan alarm za televizije da se pitaju gdje su mladi ljudi, ističe ona, gdje se informišu.
“Sveje veći broj ljudi koji apstiniraju od informacija, od vijesti i opet ne znamo gdje se informišu. To su vrlo zabrinjavajući trendovi kojima se ozbiljne televizije u svijetu i u Evropi bave, ne bi li izašli u susret onome što jesu potrebe publike, kada govorimo o informaciji, edukaciji, pa i zabavi”, zaključila je Nikolić.
