Problemi sa kojima se mediji suočavaju već dugi niz godina nisu bili manji ni u 2024. Napadi na novinare i kriminalizacija medija, nezakonita dešavanja u Radio televiziji Crne Gore, preveliki strani uticaj koji se ogleda u vlasničkim strukturama, ali i pad povjerenja u medije obilježili su i godinu za nama.
Ipak, bilo je i pozitivnih pomaka, kaže u razgovoru za Portal Analitika direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
“Jednodušna osuda nedavnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković je solidarnost koju odavno nijesam vidjela u Crnoj Gori, a što je pokazalo da je voda prelila čašu, da nadležni predugo tolerišu prijetnje, nasilje, uznemiravanje koje dolazi sa određenih medijskih, političkih i ekonomskih adresa.
Ipak, solidarnost bi trebalo da se ispolji i prije ovakvih nemilih događaja i preduprijedi ih, ali to je nešto što zahtijeva vrijeme, sazrijevanje individulano i kolektivno. Traži sposobnost da se izdignemo iznad sfere ličnog i užih interesa, a povežemo u odbrani viših vrijednosti, kao što je sloboda”, kaže Nikolić.
Umrežavanje i jačanje lokalnih medija
Pozitivan je, dodaje, bio i rast jednog lokalnog medija, kakav je Televizija Nikšić, kao i umrežavanje lokalnih, javnih medija u Crnoj Gori u cilju jačanja njihove društvene uloge, veće uređivačke i ekonomske samostalnosti.
“Primjer Televizije Nikšić, koju vodi kolega Nikola Marković, dobra je poruka i ostalim javnim lokalnim servisima, da ih je moguće oživjeti, vratiti im društveni značaj, ključnu ulogu u profesionalnom informisanju na lokalnom nivou, ali i otići korak dalje i otvoriti vrata medijskih kuća za mlade ljude i njihov kreativni, progresivni potencijal. Jačanje uticaja i uloge lokalnih emitera je šansa koja je data novim Zakonom o AVM, a koji previđa stabilnije finansiranje”, ističe Nikolić.
Javni servis doprinio dubljoj društvenoj i medijskoj polarizaciji
Od negativnih dešavanja koja su obilježila godinu za nama, izdvojila bi, kaže, “mučna i kontroverzna dešavanja u Javnom servisu u vezi sa nepoštovanjem zakona i sudskih presuda od strane menadžmenta najvažnije medijske kuće u državi, a koje se odnose na nezakoniti izbor diretora RTCG Borisa Raonića”.
“Ključnu ulogu u toj kontroverzi ima tijelo koje bi trebalo da bude na strani javnosti i da kontroliše rad menadžmenta, a to je Savjet, s časnim izuzetkom potpredsjednice Savjeta Marijane Veličković Camović. Tolerisanje nepoštovanja odluka suda, odugovlačenje istrage od strane tužilaštva, te način na koji je u zadnji čas i pod imperativom ispunjavanja privremenih mjerila, poznatijih kao IBAR, promijenjen zakon o Javnom servisu i to u dijelu uslova za izbor direktora, ukazuju da je ova kuća pod kontrolom poilitike. Ovakav Javni servis ne može vršiti konstruktivnu ulogu u društvu i, na žalost, doprinosi dubljoj društvenoj i medijskoj polarizaciji”, ocjenjuje Nikolić.
Blagi rast broja napada na novinare
Zabrinjavajuće je, kaže, što i pored brzih reakcija policije i tužilaštva u istragama napada i prijetnji novinarima u ovoj godini, raste broj napada, prijetnji i uznemiravanja.
“Sindikat medija je samo do novembra ove godine registrovao 18 incidenata, što je više nego prethodne. Pretpostavka je da je uzmemiravanje znatno veće, te da svi slučajevi nijesu prijavljeni nadležnima. Brine, međutim, trend pokušaja diskreditacije novinara kada postavljaju nezgodna pitanja, insistiraju na odgovorima, istražuju slučajeve zloupotrebe i sl. Umjesto odgovora, novinari se sve češće suočavaju sa optužbama da su oni odgovorni za problem o kome pišu, da nesavjesno rade svoj posao ili im se javno drže lekcije o tome šta i kako treba da rade, pitaju i slično”, navodi direktorica Instituta za medije.
Kako dodaje, nije rijedak ni slučaj da se od redakcija i medijskih kuća javno traži da “disciplinuju” novinara.
“Nastavljen je i trend kriminalizacije medija i novinara koji nijesu po volji partija na vlasti. Bilo je slučajeva da u to nedozvoljeno polje uđu i pojedini tužioci, čiji je posao da štite slobodu medija, a ne da je napadaju. Sve to ukazuje da mediji i novinari u Crnoj Gori i dalje rade u nepovoljnom ambijentu, u kom imamo autoritarne nasrtaje i pokušaje kontrole, retoriku punu evropskih standarda i dobre zakon, čija primjena nije dosljedna”, ističe Nikolić.
Loš ekonomski položaj novinara
Veliki je broj otvorenih pitanja, kaže, koja opterećuju mali i ranjivi crnogorski medijski prostor.
“Najveći izazov za izgradnju bolje budućnost medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara, posebno njihov loš socio-ekonomski položaj. Više od polovine zaposlenih u medijma radi odgovoran posao sa platom manjom od prosječne u državi, a tu je i nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva”, naglašava ona.
Politički uticaj iza otvaranja novih medija
Kao rizična područja navodi i pitanja trasnparentnosti i koncentracije medijskog vlasništva, prekomjerni strani uticaj, dominantno iz Srbije, te neregistrovane portale.
“Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda. Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih medija nema ekonomsko opravdanje. Sve navedeno, vodi ka zaključku da se novi mediji, u većini slučajeva,pokreću s ciljem ostvarivanja političkog uticaja, te da je to trend koji bi se mogao nastaviti. Država je intervenisala i izrazila spremnost da pomogne medijima uvećavajući višestruko podršku kroz Fond za medijski pluralizam, ali je pitanje da li će to rezultirati kvalitetnijem informisanju”, ocjenjuje Nikolić.
Pad povjerenja u medije i institucije, kriza novinarstva, problemi održivosti medja - trendovi su prisutni svuda u svijetu, dodaje Nikolić i pojašnjava da nijesu samo specifičnost Crne Gore. Dodatno, ratovi u svijetu, ekonomska i politička kriza, kaže, utiču na rad medija.
“I pored svih problema, mediji jesu konstruktivan činilac u našem društvu, koji štiti građane od nasrtaja primitivizma, nasilja, nekontrolisane moći. Da bi se to sačuvalo i poboljšalo, neophodan je zajednički rad svih progresivnih društvenih činilaca, koji znaju da demokratiju nije moguće sačuvati bez slobodnih medija”, poručuje Nikolić.
