Vajar Marko Petrović Njegoš, jedan od direktnih potomaka posljednje crnogorske dinastije Petrović Njegoš, u razgovoru za Pobjedu govori o istraživanju porijekla porodice i objašnjava što znači podatak da porodica pripada haplogrupi E1b1b.
"Starostavna uporištva te haplogrupe su u Mediteranu i dijelovima Afrike, dok konkretno i za nas relevantno u Evropi je ima dominantno u predjelima Grčke, Albanije i Južne Italije. Dakle preci porodice Petrović su došli negdje iz tih prostora. U svakom slučaju, nesumnjivo je da su naši preci pripadali ilirsko-helenskom svijetu", kaže Petrović Njegoš.
Napominje da naučno putovanje u našu prošlost nije samo o porodici Petrović.
"To je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla", zaključuje on.
Otkrića koja je iznio Marko Petrović Njegoš nude novu perspektivu na bogatu i složenu istoriju Crne Gore i njenog naroda. Kako nauka odmotava više o našoj prošlosti, omogućava nam da vidimo istorijske ličnosti i narative u boljem svjetlu.
Možete li objasniti značaj nedavnog DNK testiranja u vašoj porodici i razloge zbog čega ste sproveli testiranje?
PETROVIĆ NJEGOŠ: Naravno, u Centru za Genetiku DNK u Beogradu smo sproveli testiranje tzv Y-DNK koja prati isključivo mušku lozu, i otkrili da je naša haplogrupa E1b1b. To je značajno jer ukazuje na neslovensko porijeklo porodice Petrović Njegoš.Prije svega da objasnim da se Y-DNK prenosi isključivo sa oca na sina i prati porodično prezime, a time i kod onih koji slave i slavu na Balkanu. To je kao genetičko prezime, koje prati očinsko porijeklo.
Što znači pripadnost haplogrupi E1b1b?
PETROVIĆ NJEGOŠ: Nauka je utvrdila da se haplogrupa E1b1b ne nalazi u slovenskim populacijama. Njena starostavna uporišta su u Mediteranu i dijelovima Afrike, dok konkretno i za nas relevantno u Evropi je ima dominantno u predjelima Grčke, Albanije i Južne Italije.
Dakle: preci porodice Petrović su došli negdje iz tih prostora, i tu smo već uzbuđeni jer ćemo koristeći dalja genetska istraživanja pokušati utvrditi preciznije lokaciju sa koje su došli naši preci. U svakom slučaju, nesumnjivo je da su naši preci pripadali ilirsko-helenskom svijetu.
Što je sa slavom vaše porodice, Đurđevdanom?
PETROVIĆ NJEGOŠ: Vidite, i Đurđevdan ima korijene u prije-slovenskoj mitologiji, odražavajući prirodu našeg nasljeđa jer je Sv Đorđe pogubljen početkom IV vijeka.
Kako ove informacije utiču na Vaš pogled na istorijske ličnosti i Vaše pretke poput Petra II Petrovića Njegoša?
PETROVIĆ NJEGOŠ: To je svakako prosvijetljujuće. Treba znati da je Njegošev pogled na svijet bio u značajnoj mjeri formiran od strane njegovog učitelja, Sima Sarajlije. Recimo, ideja da su Crnogorci potomci izbjeglica sa Kosova polja, koncept popularizovan od strane Njegoša, zapravo je prvi put spomenut i potekao je od Sarajlije. Ovo na neki način naglašava ulogu individualnih uticaja u oblikovanju percepcije istorije.
Genijalnost Njegoševog stvaralaštva svakako je jedan od razloga što ga druge sredine žele svojatati. Veliki se pisci ipak opstaju za sva vremena – svoji.
Želim da napomenem, na kraju, da ovo putovanje u našu prošlost nije samo o porodici Petrović. To je prozor u složenu tapiseriju balkanske istorije, pokazujući koliko su isprepletana i raznolika naša porijekla.
