Zbog toga je proizvođač automobila Opel zatvorio cijelu jednu fabriku, prenosi SEEbiz.
Neko ko sada kupuje novi automobil mora biti spreman da potroši više, jer su prema aktualnoj analizi automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhoffera, nova vozila u prosjeku poskupila za 360 EUR.
On kao razloge navodi manji broj registracija na jedan dan – način na koji prodavač kupcu novo vozilo može ponuditi znatno jeftinije, manje popuste kod 30 najtraženijih novih modela te sve više hibridnih i električnih automobila.
Ipak, glavni je razlog nestašica poluprovodnika s kojom se automobilska industrija sve teže nosi.
„Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena", pojašnjava šef naučnog instituta Center Automotive Research (CAR) iz Duisburga.
Koliko su ti problemi ozbiljni, pokazalo se već prošlih sedmica, kada su razni proizvođači najavili skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U četvrtak je Opel zbog globalne nestašice poluprovodnika najavio obustavljanje cijele proizvodnje u Eisenachu u Tiringiji do kraja ove godine. Kako je saopšteno, proizvodnja će se nastaviti iduće godine ako se snabdijevanje normalizuje.
Do tada su zaposleni te fabrike na skraćenom radnom vremenu.
Nestašica sirovina i poluprovodnika utiče na rast cijena i u drugim industrijskim granama. Zato je u septembru inflacija u Njemačkoj, prema prvim procjenama Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu, porasla na 4,1 odsto. To je najviša inflacija u zadnjih skoro 30 godina.
Statističari smatraju da je to, s jedne strane, takođe i posljedica vremenski ograničenog smanjenja poreza na dodanu vrijednost i niskih cijena energenata za vrijeme krize u prošloj godini. Poskupljenje se mjeri u odnosu na prošlu godinu, dakle u ovom slučaju u odnosu na godinu u kojoj su cijene u određenim segmentima bile znatno niže.
Razlog rasta inflacije su i nestašice u snabdijevanju i uopšteno povećana potražnja jer ljudi zbog koronakrize novac nijesu mogli potrošiti negdje drugdje, primjera radi na putovanja i izlaske. Zato su više trošili na kupovinu stvari ili opremu za rad od kuće.
U automobilskoj i elektroničkoj industriji prije svega nedostaje poluprovodnika, u građevini nema dovoljno drveta, čelika i plastike – i u skladu s tim su i cijene porasle.
Trenutno su znatno skuplje i životne namirnice. I tu veliku ulogu igraju problemi uzrokovani koronakrizom. Nakon ograničenja i lockdowna potražnja je porasla, većina svjetskih ekonomija bilježi rast.
Istovremeno su za vrijeme krize mnoge kompanije i logističari smanjili obim rada. U pojedinim regijama još su povremeno na snazi stroge mjere za suzbijanje pandemije, pa to znači i smetnje u proizvodnji.
Tako je proizvođač sportske opreme Adidas objavio da ima problema u proizvodnji zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom u Vijetnamu. Taj koncern zato razmatra mogućnost privremenog premještanja proizvodnje u neku drugu zemlju.
I konkurent Nike pati zbog mjera za suzbijanje pandemije u vijetnamskim fabrikama. Dosadašnja iskustva su pokazala da će za dizanje proizvodnje na uobičajen nivo biti potrebni mjeseci, rekao je Matt Fried, direktor Nikeovog odjela za finansije, predstavljajući kvartalne brojke te firme.
Prema procjenama jednog predstavnika Pume u međuvremenu je cijela ta branša u ozbiljnim problemima upravo zbog širenja pandemije u Vijetnamu.
I potencijalni kupci Appleovog novog iPhonea 13 moraće se vjerojatno malo strpiti. Mediji javljaju da je razlog tome što se dijelovi optike inače proizvode u Vijetnamu.
Sve je manje pouzdanja da bi se situacija uskoro mogla poboljšati – pa i kod šefova nacionalnih centralnih banaka. Oni su se do sada nadali da će se problemi u dostavi brže riješiti. Nesigurnost kod komoanija zbog isporuke sirovina i materijala je „opasnost za ekonomski rast", ocijenila je Christine Lagarde, šefica Evropske centralne banke.
Ona je dodala da još nije jasno koliko dugo će to stanje potrajati.
Predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, rekao je da ga frustrira to što se problemi u isporuci ne rješavaju. On procjenjuje da će taj problem postojati i u idućoj godini te da će se inflacija zadržati duže na višem nivou od očekivanog.
I novo ispitivanje javnog mnijenja njemačkog instituta Ifo, u kojem su učestvovale industrijske kompanije, ukazuje na dalje zaoštravanje situacije. Tako je u septembru više od 77 odsto firmi iz Njemačke izvijestilo o problemima u nabavci poluproizvoda i sirovina.
U avgustu je taj problem imalo oko 70 odsto firmi.
