Veliki broj policijski specijalaca obučenih u različite uniforme sa oružjem u rukama, marširali su ulicama Banjaluke na paradi povodom obiljžavanja Dana Republike Sprske. Nad njima su se vijorile male zastave u srpskim bojama, a sve je bilo propraćeno i muzikom.
Političko rukovodstvo bosanskih Srba defileom je obilježilo 30 godina Republike Srpske, a svi su to mogli da gledaju direktnom prenosu preko televizije. Njemački Velt piše da je proslava održana iako je ovaj marš zabranjen i da je praznik koji se u Republici Srpskoj obilježavao protivzakonit.
Ovo je mišljenje bosanskohercegovačkog Ustavnog suda koji je prije nekoliko godina proglasio “praznik” neustavnim – jer bi mogao da diskriminiše druge etničke grupe u zemlji. Ove godine parada je takođe pod posebnim ostvrtom na međunarodnom planu. Milorad Dodik je mjesecima unazad plasirao svoju nacionalističku i separatističku politiku, piše Velt. SAD su mu nedavno uvele sankcije zbog separatističkih tendencija i korupcije.
Bošnjački političar Šefik Džaferović je kritikovao marš u Banjaluci drastičnim poređenjem.
“Možete li da zamislite kako operativne grupe marširaju evropskim ulicama na godišnjicu Kristalne noći”, pita se Džaferović član tročalnog Predsjedništva BiH u kojem su Srbin, Hrvat i Bošnjak.
“Za žrtve i preživjele ratnih zločina ove scene su bolne i traumatične”, kaže on.
Razlozi sežu u vrijeme jugoslovensih ratova. 9. januara 1992. godine srpske teritorije u Bosni i Hercegovini su se ujedinile u srpsku republiku. Njihov lider Radovan Karadžić je preuzeo kontrolu nad svim srpskim zemljama u zemlji. Bio je blizak saveznik Slobodana Miloševića, predsjednika Republike Srbije.
Za to je Karadžić imao područja za koja je tvrdio da su etnički čista. Muslimani su protjerani, skoro četiri godine je opsjedao prijestonicu BiH Sarajevo. Vrhovni komandant snaga bosanskih Srba Ratko Mladić je izvršavao Karadžićeva naređenja. Za nekoliko mjeseci njegova vojska je zajedno sa srpskim paravojnim formacijama osvojila velike djelove zemlje.
Stotine hiljada muslimana moralo je da pobjegne. Početkom 1993. godine postojalo je samo nekoliko muslimanskih enklava u Bosni i Hercegovini. Jedna od njih je bila Srebrenica, grad na istoku zemlje. 1995. godine bio je poprište prvog genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, kada su vojnici iz Republike Srpske ubili 8000 muslimana. Činjenica da snage bezbjednosti 9. januara iz godine u godine marširaju ulicama Banjaluke i proslavljaju svoj “državni praznik” stoga se to smatra provokacijom, prenosi Velt.
Bez obzira na ovo, Dodik, najmoćniji političar u srpskom dijelu zemlje, mjesecima unazad govori o mogućem otcepljenju svoje republike. U decembru je lokalni parlament glasao za povlačenje iz vojske, pravosudnog i poreskog sistema centralne vlade. Prema posmatračima, to bi bila ravno secesiji.
Dodik je u nedavnom intervjuu pozivao na jedinstvo sa Srbijom.
“Uvjeren sam da će Republika Srpska jednog dana biti nezavisna država i da će imati savezni ili konfedralni status sa Srbijom. Biće doprinos stabilizacii i miru'”.
Dodik iznova koristi “državni praznik” da unaprijedi svoju političku agendu.
“Srbi danas imaju dvije države. Jedna je Srbija, a druga je Republika Srpska”, rekao je on 9. januara prije dvije godine. Republici je “suđeno da vodi svoj život kao država”, rekao je Dodik tri godine ranije. On je 2016. čak održao i referendum o održavanju državnog praznika.
Dodik ne koristi riječ “genocid” kada govori o Srebrenici.
“Pobijeno je mnogo nevinih ljudi – Srba, Bošnjaka i drugih”, rekao je on u nedavnom intervjuu.
“Prikaz istorije Srebrenice nije sasvim tačan. Oblik istorijskog revizionizma koji je opstao na Zapadnom Balkanu”, rekao je on.
“Dodik drži srpski narod i sve ostale Bosance kao zarobljenike u prošlosti. On je 9. januara poslao poruku da ‘Bošnjaci i Hrvati nemaju posla u Republici Srpskoj i da je ona životni prostor srpskog naroda'”, kaže Džaferović.
“Samo odlučna i oštra akcija spriječiće Dodika da pokuša da otvori novi Donbas u Bosni i Hercegovini”, rekao je on.
Dodik ne dobija podršku samo iz Moskve – Vladimir Putin mu je najvažniji saveznik – već i od desničarskih populista iz cijele Evrope. Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će blokirati svaki pokušaj sankcija od strane EU, a francuski desničarski populista Tjeri Marijani, čovjek od povjerenja Marin Le Pen, došao je u Banjaluku specijalno za “državni praznik”.
Politički Zapad sa zabrinutošću posmatra Dodikovu politiku podjela. Prije nekoliko dana SAD su mu uvele nove sankcije i tamo će njegova imovina biti zamrznuta, a američkim građanima i kompanijama je zabranjeno da posluju sa njim. Njemačka ministarska spoljnih poslova Analena Berbok iz partije Zelenih poziva na sankcije Dodiku.
Adis Ahmetović, član SPD-a u Bundestagu i član Odbora za spoljne poslove, praznik za uspostavljanje Republike Srpske naziva “opasnom igrom sa prošlošću koja se ponavlja”. On je “instrumentalizovan više nego ikada da podrži narativ ugrožene Republike Srpske i da i dalje unaprijedi secesiju”.
Ahmetović, čiji su roditelji i sami došli u Njemačku kao bosanske ratne izbjeglice 1990-tih, govori u prilog sankcijama: “Kao Evropljani, ne smijemo da dozvolimo da se ponovi istorija evropskog kontinenta i da dođe do još jednog oružanog sukoba u regionu”.
Dodik do sada, međutim, nije mogao da strahuje od ozbiljnijih posljedica. Tako nastavlja – vjerovatno do tačke u kojoj njegovo paljenje izaziva veliki požar koji se uskoro neće moći staviti pod kontrolu.
