Najplodnija žitnica Evrope, međutim, daje daleko manje prinose od posnijih brazdi. Dok se u Srbiji po hektaru dobije oko 3,5 tona pšenice, Holanđanin požnje tri puta više.
Srbija ima 4.218.000 hektara obradivih površina. To je oko pola hektara po svakom stanovniku. Država i preduzeća su vlasnici desetine obradivih površina, a sve ostalo je u rukama farmera.
Oni, međutim, po pravilu gazduju "mrvicama". Čak 60 odsto vlasnika zemlje posjeduje do tri hektara, a svega 0,5 odsto ima posjed veći od 20 hektara. A cijene su još daleko od evropskog prosjeka.
"U Vojvodini, najjeftinija je zemlja u Banatu. Hektar se može kupiti za 2.000 eura", kaže Nedeljko Malinović, direktor agencije Legat.
"U Bačkoj je hektar oko 8.000 evra, a u Sremu, zbog blizine Beograda od 8.000 do 10.000 eura. Nedaleko od industrijskih zona, hektar je skuplji, jer se očekuje da će biti preimenovan u industrijsko".
"Stranci se interesuju za cijene zemljišta, ali ih zanimaju velike parcele, ne ispod 1.000 hektara. Mislim da treba dozvoliti strancima da kupuju zemlju, ali država mora da ograniči površinu. Inače, jedan šeik za milijardu eura može da kupi pola Vojvodine".
S druge strane, prosječna cijena hektara u Evropskoj uniji je 20.000 eura. Ali, idu i do 100.000 eura.
Što ima manje zemlje, cijena je veća, pa je najskuplja oranica u Holandiji. Hektar se cijeni i 75.000 eura, prenosi B92.
foto: B92
