„Postoji velika opasnost od nasilja i da će on inspirisati druge. Zato mora da odsluži svoje vrijeme pod strogim mjerama bezbjednosti“, rekao je vladin advokat Andreas Hjetland posljednjeg dana petodnevnog saslušanja.
„Jednostavno ništa ne ukazuje na to da su Brejvikova ljudska prava kršena“, rekao je Hjetland, prema navodima norveške novinske agencije NTB na koju se poziva AP.
Brejvik, koji je promijenio ime u Fjotolf Hansen, tvrdi u svojoj tužbi — drugoj protiv norveške vlade — da izolacija u koju je stavljen od kada mu je izrečena zatvorska kazna 2012. godine, predstavlja nehumanu kaznu prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Njegovu sličnu žalbu Evropski sud pravde odbionje 2017. godine.
Brejvik je 22. jula 2011. ubio osam ljudi u bombaškom napadu u Oslu prije nego što je otišao u omladinski kamp ljevičara na ostrvu Utoja, gdje je, obučen kao policajac, ubio 69 ljudi, uglavnom tinejdžera.
Brejvik nije pokazao kajanje zbog svojih napada, koje je prikazao kao krstaški rat protiv multikulturalizma u Norveškoj.
Ovonedjeljno ročište održano je u fiskulturnoj sali u zatvoru Ringerike gdje se on nalazi.
Njegov advokat, Eistein Storvik, rekao je u četvrtak da njegovog klijenta pogađa nedostatak kontakta sa okolnim svijetom.
Tokom svjedočenja u utorak, Brejvik je zaplakao, rekao da pati od depresije i da ima samoubilačka osjećanja, ali je zatvorski psihijatar izrazio sumnju u vjerodostojnost tih emocija uz ocjenu kako je Brejvik „možda iskoristio“ priliku da „nešto postigne” pred sudom.
Brejvik je osuđen na maksimalnu kaznu od 21 godinu zatvora uz odredbu — koja se rijetko koristi u norveškom pravosudnom sistemu — da može biti zadržan na neodređeno vrijeme ako se i dalje smatra opasnim po društvo.
On je tražio uslovni otpust 2022. godine, ali je ocijenjeno da nije pokazao znake rehabilitacije i resocijalizacije.
