Visoke temperature, vreli ljetnji dani i još jedna požarna sezona su “pred vratima”. Ipak, ukoliko dođe do požara u naredna dva mjeseca vatrogascima je pomoć iz vazduha neizvjesna, makar kada je riječ o avionima Ministarstva unutrašnjih poslova.
Od ukupno tri aviona za gašenje požara, sa koliko raspolaže Direktorat za vanredne situacije, samo jedan je operativan, ostali su na popravci i servisiranju. Za borbu protiv vatrene stihije nijesu spremna ni sva vatrogasna vozila, njih oko 40 je pokvareno. Nijesu obučeni ni piloti, ni tehničko osoblje, koji bi trebalo da gasi požare helikopterom. U toku su, kako nam je saopšteno, tek pripreme za obuku.
Kako je za Portal Analitka kazao direktor Direktorata za vanredne situacije, Miodrag Bešović, avioni bi trebalo da budu spremni tek krajem jula.
“Pokrenuti su postupci javnih nabavki za servisiranje i popravku aviona. Zbog rasta cijena i nestašice rezervnih djelova u svijetu za ovaj tip vazduhoplova realizacija ugovora često traje mnogo duže nego što je planirano. Realizacija ovih postupaka zavisi isključivo od raspoloživosti kapaciteta inostranih servisera. Ukoliko ne dođe do nepredviđenih okolnosti prilikom realizacije složenih postupaka javnih nabavki od strane inostranih servisera i nabavljača očekuje se do kraja jula ispravnost aviona”, kazao nam je Bešović.
Prethodne godine bilo je i određenih izmjena kada je riječ o osiguranju aviona. Zbog invazije Rusije na Ukrajinu nije bilo moguće registrovati vazduhoplovna sredstva na ruskom tržištu, kako je to bila ranija praksa. Posezalo se za alternativom. Gdje su ove godine registrovani avioni, odgovor nijesmo dobili.
“Kada je u pitanju osiguranje vazduhoplova, Uprava za katastar i državnu imovinu objavila je postupak za osiguranje vazduhoplova, jer je to u nadležnosti navedene uprave”, kazao nam je Bešović.
Tek se spremaju za obuku pilota i gašenje požara helikopterom
Od tri aviona za gašenje požara samo jedan je servisiran i operativan.
“Servis preostala dva je u toku i zavisi isključivo od raspoloživostikapaciteta inostranih servisera. Avio-helikopterska jedinica MUP-a imatri pilota protivpožarnih aviona, a po potrebi angažuje i pilote po ugovoru tokom požarne sezone”, objašnjava Bešović.
Sagovornik Portala Analitika ističe i da je u toku priprema postupka javnih nabavki za kupovinu jednog vedra (bambi bucket) za gašenje požara helikopterom i bazena za vodu, kao i za obuku pilotskog i tehničkog kadra za gašenje požara helikopterom.
“U toku je realizacija Ugovora za servisiranje helikoptera koji se nalazi u servisu u Grčkoj. Planirani završetak radova, odnosno vraćanje u operativno stanje je 30. jul 2023. Takođe, u proceduri je i pokretanje postupka za iznajmljivanje motora u slučaju poteškoća oko remonta motora protivpožarnih aviona. U slučaju da servis aviona ne bude završen na vrijeme biće angažovani helikopteri Vojske Crne Gore”, objašnjava Bešović.
Osloniće se na pomoć NATO-a i zemalja regiona
Ukoliko požari budu prevazilazili nacionalne kapacitete za reagovanje, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a, kako je kazao Bešović, Crna Gora može tražiti međunarodnu pomoć za gašenje požara preko Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, NATO-a i bilateralno.
“Napominjemo da je Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a nadležna institucija za saradnju sa Centrom za koordinaciju odgovora na vanredne situacije (ERCC) Generalnog direktorata za evropsku civilnu zaštitu i aktivnosti humanitarne pomoći Evropske komisije (operativno tijelo Mehanizma Unije za civilnu zaštitu) i Evroatlantskim centrom za koordinaciju odgovora na katastrofe NATO-a (EADRCC), kao i za koordinaciju primanja i slanja pomoći preko ovih centara”, ističe Bešović.
Od 200 vatrogasnih vozila ispravno 160
Naš sagovornik ističe da Službe zaštite i spašavanja koje su organizovane u većini opština na području Crne Gore, osim u opštinama Tuzi i Zeta, imaju oko 660 vatrogasaca-spasilaca i oko 200 vozila. Od toga je, kaže, tehnički ispravnih oko 160 vatrogasno-spasilačkih vozila.
“Takođe, značajan segment sistema zaštite i spašavanja su dobrovoljna vatrogasna društva kojih trenutno ima deset na teritoriji Crne Gore, i to: u opštinama Tivat (DVD Krtoli, DVD Boka i DVD Tivat,), Kotor (DVD „Bogoljub Brezić“ Perast), Herceg Novi (tri dobrovoljna vatrogasna društva „Bijela“, „Luštica“ i „Prijevor“) i u opštini Nikšić (DVD Trubjela, DVD Župa i DVD Vojnik)”, navodi Bešović.
Dobrovoljna vatrogasna društava, kako kaže, imaju ukupno oko 200 dobrovoljnih vatrogasaca i raspolažu sa dvadesetak vatrogasno-spasilačkih vozila.
“Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a kroz svoje aktivnosti permanentno podstiče trend formiranja novih dobrovoljnih vatrogasnih društava kroz različite vidove pomoći kao što su obuke, doniranje opreme, uključivanje u terenske vježbe njihovih pripadnika i sl”, napominje Bešović.
Nedovoljno sredstava iz Budžeta za održavanje aviona
Sagovornik Analitike ističe da su većinu sredstava koja je Direktorat, kao sastavna jednica MUP-a, dobio iz Budžeta, utrošili za popravku aviona.
“Vrlo često je u javnosti prisutna pogrešna percepcija o mjestu i ulozi Direktorata za zaštitu i spašavanje u sistemu zaštite i spašavanja. Stiče se često utisak da je Direktorat organ nadležan za svako operativno djelovanje na terenu počev od najsitnijih intervencija, pa do najsloženijih aktivnosti u slučaju elementarnih nepogoda, većih i drugih nesreća. Naravno da takva percepcija kod građana formira i sliku o visini potrebnog budžeta. Direktorat za zaštitu i spašavanje je organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i dominantno se bavi administrativnim poslovima, a jedina operativna jedinica u Direktoratu je Avio-helikopteska”, objašnjava Bešović.
Budžetom za 2023. za Direktorat je, kaže, opredijeljeno ukupno 6.377.014,55 eura.
“Od toga za stručno osposobljavanje i usavršavanje i nabavku opreme 310.000 eura. Imajući u vidu važnost i značaj Avio-helikopterske jedinice za sve djelove MUP-a veći dio ovih sredstava je opredijeljen za održavanje vazduhoplova ove jedinice 3.882.649,60 eura što je još uvijek nedovoljno s obzirom na višegodišnju zapuštenost u održavanju vazduhoplova prouzrokovanu nedostatkom budžetskih sredstava i lošim planiranjem”, kaže Bešović.
Priroda je nepredvidiva
Ipak, ističe da je Budžet za 2023. najveći do sada, ali da su poslovi zaštite i spašavanja specifični i da koliko god se izdvoji sredstava, kaže, uvijek nedostaje.
“Jer je priroda nepredvidiva i nikad se ne zna šta može biti potrebno za brz i efikasan odgovor. Treba naglasiti i činjenicu da su službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje realizujući brojne projekte sa međunarodnim partnerima obezbijedili značajan dio opreme koja je evidentno poboljšala kapacitete za odgovor na elementarne nepogode. Ipak, ovako složen i skup sistem se ne može finansirati i opremati iz projekata”, kaže Bešović.
Poručuje da država mora izdvajati više novca za ovaj resor.
“Svjesni činjenice da su prirodne i od strane čovjeka izazvane katastrofe sve prisutnije i da su postale realnost savremenog svijeta, država mora izdvajati više sredstava kojima bi se obezbijedila bolja i kvalitetnija oprema, obuka i edukacija građana i zaposlenih u sistemu zaštite i spašavanja. Što se tiče raspoloživog budžeta Direktorata za zaštitu i spašavanje on će biti realizovan vrlo racionalno sa ciljem da budemo spremni zakvalitetan odgovor u odnosu na ono što su naše nadležnosti”, zaključuje Bešović.
