Naime, nova vlast počivaće na 19 ministarstava, što je nezabilježeno od početka devedesetih do danas. Pritom, nakon rekonstrukcije, kada će dio resora pripasti i koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, moguće je da će broj ministarstava biti još veći – potencijalno bi ih moglo biti čak 23.
Prema onome što je Spajić predstavio u ekspozeu, koji je danas dostavio Skupštini, u 44. Vladi će postojati ministarstva unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, ekonomskog razvoja, vanjskih poslova, rada i socijalnog staranja, evropskih poslova, turizma i ekologije i razvoja sjevera, javne uprave, sporta, kulture i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, urbanizma, prosvjete i nauke i inovacija, saobraćaja i pomorstva, pravde, zdravlja, energetike i rudarstva, te manjinskih i ljudskih prava.
0U nastavku slijedi prikaz podataka o ministarstvima u svim izvršnim vlastima od 1991. godine do danas.
U 30. Vladi Crne Gore, koju je predvodio Milo Đukanović, bilo je 14 ministarstava, i to privrede, finansija, unutrašnjih poslova, odbrane, zdravlja i zaštite životne sredine, urbanizma, vanjskih poslova, rada i socijalne i boračko-invalidske zaštite, kulture i fizičke kulture, pravde, prosvjete i nauke, turizma i trgovine, te poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Pored toga, u pomenutoj Vladi, koja je funkcionisala od 1991. do 1993. godine, bilo je šest ministara bez portfelja.
Tokom 1993, uspostavljena je druga Đukanovićeva Vlada sa 17 ministarstava – pravde, unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, prosvjete i nauke, kulture, kulture, industrije i energetike i rudarstva, pomorstva i saobraćaja, poljoprivrede i šumarstva i vodoprivrede, turizma, trgovine, uređenja prostora, zdravlja, zaštite životne sredine, rada i socijalnog staranja, vjera i sporta.
Uz četiri vicepremijera, i u toj Vladi bilo je ministara bez portfelja – ukupno tri.
Nakon izbora 1996. godine, formirana je 32. Vlada, čime je Đukanović počeo i treći premijerski mandat – doduše, ni taj, kao i prethodna dva, nije trajao pune četiri godine. I u toj Vladi bilo je 17 ministarstava, uz gotovo identičnu organizaciju kao i u prethodnoj. Pored toga, Vlada je imala tri potpredsjednika i četiri ministra bez portfelja.
Po cijepanju jedinstvene Demokratske partije socijalista, te odlasku Đukanovića na funkciju predsjednika države, 34. Vladu predvodio je premijer Filip Vujanović. On se opredijelio za 16 ministarstava, ali je njegov kabinet bio prilično brojniji, pošto je imao pet potpredsjednika i jednak broj ministara bez portfelja.
U Vujanovićevoj drugoj Vladi, koja je egzistirala od 2001. do 2003. godine, bilo je ukupno 15 ministarstava. Uz tri vicepremijera, ovog puta nije bilo ministara bez resora.
Đukanović se na čelo izvršne vlasti vratio 2003. godine, formirajući 35. Vladu, koja je djelovala do 2006. godine. U njoj je bilo 15 ministarstava. Pored četvorice vicepremijera, u Vladi je bio i jedan ministar bez portfelja.
Prvu Vladu u nezavisnoj Crnoj Gori, nakon septembarskih parlamentarnih izbora 2006. godine, formirao je Željko Šturanović. Organizovano je 14 ministarstava, i to vanjskih poslova, finansija, odbrane, unutrašnjih poslova, pravde, ljudskih i manjinskih prava, prosvjete i nauke, zdravlja, ekonomskg razvoja, saobraćaja i pomorstva, turizma i zaštite životne sredine, poljoprivrede i šumarstva i vodoprivrede, te kulture, sporta i medija. U Šturanovićevom kabinetu bila su dva potpredsjednika i jedan ministar bez portfelja.
Nakon što je Šturanović, usljed zdravstvenih problema, podnio ostavku, Vladu je 2008. preuzeo Milo Đukanović, koji se, takođe, opredijelio za 14 ministarstava.
Poslije izbora sljedeće godine, Đukanović je relativno kratko predvodio 38. Vladu, u kojoj je bilo 15 ministarstava.
Igor Lukšić je premijersku funkciju preuzeo 2010. godine. U njegovoj Vladi bilo je 14 ministarstava, uz jednog ministra bez portfelja.
Tokom 2012. Milo Đukanović formirao je 40. Vladu Crne Gore – ujedno i prvu od obnove nezavisnosti koja je izgurala čitav mandat. Umjesto dotadašnjih 14, uspostavljeno je 16 ministarstava, uz ministarku bez portfelja.
Duško Marković je na čelu Vlade Crne Gore bio od 2016. do 2020. godine.
Uspostavio je izvršnu vlast sa 17 ministarstava, a kao i u prethodnoj Vladi, i u njegovom kabinetu bila je jedna ministarka bez portfelja.
Vladu sa najmanjim brojem ministarstava, njih 12, uspostavio je prije tri godine premijer Zdravko Krivokapić. Pritom, u njegovom kabinetu nije bilo ministara bez resora.
No, kroz dvije godine, ta je vlast izgubila podršku, pa je Dritan Abazović prošle godine formirao manjinsku, 43. Vladu. U njoj je uspostavljeno 18 ministarstava, uz dva ministra bez portfelja. Do danas, ostavke je podnijelo ili je razriješeno pet ministara, a i sama je Vlada izgubila povjerenje još u avgustu prošle godine.
