Pojedine partije crnogorskog političkog spektra ostvarile su vidljiv napredak na lokalnim izborima održanim ove godine, ako se napravi poređenje sa rezultatima parlamentarnih izbora održanih u junu 2023.
U prvom redu izdvaja se uspjeh DPS-a, koji je nakon višedecenijske smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine doživljavao niz izbornih poraza na lokalnom nivou.
Osim Kotora, Budve i Andrijevice, nekada ubjedljivo najjača partija na crnogorskoj političkoj sceni, ove godine naročito zapažen rezultat ostvarila je u Podgorici, gdje je, predvođena Nerminom Abdićem, pridobila 5.045 glasova više nego na junskim parlamentarnim izborima, kada je nastupala u koaliciji.
Da, iako poželjna, pojava novih lica sama po sebi nužno ne znači uspjeh, smatra politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Marko Savić.
On ističe da je pitanje novih lica u izbornim kampanjama relevantna tema u istraživanju ponašanja birača.
- Generalno, lica koja su relativno nova u kontekstu bavljenja politikom, znači bez previše prethodne isturenosti i eventualnih prošlih političkih gubitaka ili afera, mogu uticati na pozitivan stav biračkog tijela, ali i na privlačenje novih glasova. Narativ o mladima bez iskustva ruši se najvidljivije na lokalnom nivou u situaciji kada se znanje i energija poklope sa poznavanjem lokalnog konteksta i gorućih problema - ocijenio je Savić.
On napominje da, s druge strane, iskusni političari teško prepuštaju pozicije i partijske i generalno političke.
- To znači i veliki uticaj na unutarpartijsku dinamiku i, u crnogorskom kontekstu, smanjenje mogućnosti za mlade ljude da se kroz rad u partiji dokažu. Ovo znači i neiskorišćavanje potencijala za nužne promjene partijskog djelovanja u skladu sa okolnostima - navodi Savić.
Državni funkcioneri okliznuli se na lokalu
Savić ističe da postoji mnogo primjera koji ukazuju da se eksperiment sa isticanjem državnih funkcionera na lokalnom nivou pokazao kao neuspješan.
- Više puta su se kao neuspješne pokazale oprobane matrice upošljavanja državnih funkcionera u izbornim kampanjama, kao što se desilo nedavno u Budvi - navodi Savić.
Da je tako, najbolje pokazuje primjer Pokreta Evropa sad, koji se u Budvi dva puta nije proslavio.
Najprije je PES, predvođen glavnim pregovaračem Crne Gore sa EU Predragom Zenovićem, osvojio svega dva mandata.
Na ponovljenim budvanskim izborima, PES je u koaliciji sa Demokratama nastavio negativan trend, kada je lista predvođena državnom sekretarkom MUP-a Draganom Kažanegrom-Stanšić osvojila tri, od moguća 33 mandata.
Treba napomenuti činjenicu da su Demokrate samostalno osvojile četiri mandata na izborima koji su u Budvi održani u maju. Tada je listu prevodio Đorđe Zenović. U međuvremenu, Zenović je odlučio da napusti ovu partiju i da na ponovljenim izborima izađe predvodeći listu „Pokret za grad“, koja je osvojila dva mandata.
Budvanski izbori ogolili su i brojne slabosti GP URA. Ova partija, predvođena dugogodišnjim funkcionerom i bivšim predsjednikom Odbora direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Blažom Rađenovićem, osvojila je jedan mandat.
Rađenović je osvojio 138 glasova manje nego što je partija imala u maju.
Kada je u pitanju Podgorica, podijeljena su mišljenja o tome da li se kao uspjeh može doživljavati osvajanje 14 mandata zajedničke liste Pokreta Evropa sad i Demokrata, koju je predvodio ministar energetike Saša Mujović.
Govoreći o ovakvim ishodima, Savić ističe da, kada dođe vrijeme za izbore, nepoznavanje lokalnih prilika teško može biti nadomješteno isturanjem državnih funkcionera u prvi plan.
- To najčešće predstavlja samo dodatno iskazivanje elitizma koji se sjeti lokalne zajednice samo pred izbore. U okolnostima društvene krize nastup iskusnih partijskih lidera može doprinijeti jačanju osjećaja zajedništva i ukupnoj društvenoj koheziji. Međutim, to odavno nije slučaj u Crnoj Gori - ocijenio je sagovornik Pobjede.
Do rezultata i sa iskusnima
Podaci DPS-a, u koje je Pobjeda imala uvid, govore da je ta partija na svim izborima 2024. godine ostvarila ukupni procentualni napredak od 28,89 odsto u odnosu na 2023.
To je uglavnom zasluga dobrog rezultata liste koju je u Podgorici predvodio Abdić, ali i duplog uspjeha u Budvi, gdje je DPS na čelu sa Nikolom Milovićem na prvobitnim, ali i ponovljenim izborima uspio da pridobije veći broj biračkog tijela u odnosu na jun 2023.
Nasuprot tome, koalicija „Za budućnost Crne Gore“, koja je dio crnogorske Vlade, mahom oslanjajući se na institucionalnu prednost i stabilno biračko tijelo, ostvarila je dobre izborne rezultate u Budvi i Podgorici.
U Podgorici je listu ove koalicije predvodila bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, dok ih je do dobrog rezultata u Budvi dva puta vodio Mladen Mikijelj, dugogodišnji funkcioner i predsjednik budvanskog ogranka Nove srpske demokratije.
Marko Savić kaže da u Crnoj Gori može biti zanimljiva situacija za analiziranje da li birači nagrađuju reforme u partijama i na koji način gledaju na odsustvo već viđenih lidera.
- Ono što se sada može vidjeti je da pojedine partije svoj izborni rezultat ostvaruju gotovo isključivo zahvaljujući iskusnim partijskim liderima, ali to znači da iste te partije ne jačaju svoje partijske infrastrukture i ne stvaraju nove političke lidere - ocijenio je on.
Savić ipak upozorava da pitanje partitokratije u izraženo hijerarhizovanim strankama, sa liderima koji pretenduju da centralizuju odlučivanje, negativno utiče na unutarpartijsku demokratiju, a samim tim i na mogućnost da nova lica dobiju priliku za dokazivanje.
- S druge strane, i u situacijama kada se takva mogućnost javi, nova lica najčešće nastavljaju matricu djelovanja prethodnih lidera. To je najčešće slučaj u Crnoj Gori. Zato prostor vidim ili u nastanku novih partija, udruživanja i pravljenja širih saveza vrijednosno zasnovanih, čija će decentralizacija omogućiti novim licima da istaknu alternativne ideje - ocijenio je Savić.
On je zaključio da pitanje djelovanja novih ili starih u kontekstu izbornih rezultata posmatra kroz odnos „lidera“ prema principu odgovornosti.
- To je gotovo nepostojeća kategorija u partijama u Crnoj Gori. Višegodišnji gubitnici na izborima ne prepuštaju partijske funkcije, već se postavljaju za neprikosnovene političke umove. Takav model je poguban za nove partijske snage i njihovo djelovanje - naveo je Savić.
