Ona je navela da će za rješavanje otvorenih pitanja u pravosuđu i tužilaštvu i prevazilaženje vd stanja u tim oblastima koje koči reformske procese, dijalog biti neophodan, jer drugog rješenja nema.
“Problemi koje kao društvo imamo, a koje je objektivno i analitički apostrofirala Evropska unija (EU) u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, ne rješavaju se rekonstrukcijom vlade”, rekla je Novaković Đurović u intervjuu agenciji MINA.
Na to su, kako je dodala, pokušavali da ukažu svih prethodnih mjeseci.
Novaković-Đurović je istakla da se vladajuća većina mora fokusirati na rješavanje suštinskih pitanja, kao što je izglasavanje Tužilačkog savjeta, kako bi otpočeli reformski procesi u tužilaštvu.
Ona je kazala da u parlamentu treba da se nastavi dijalog sa opozicijom u vezi sa izbornim zakonodavstvom, i pokrene dijalog o imenovanjima u pravosuđu koja će zahtijevati dvotrećinsku većinu.
“To treba da budu naši prioriteti. Nažalost, zbog rekonstrukcije vlade, koju su nametnula druga dva konstituenta vlasti, nijesmo se bavili ovim pitanjima u prethodnom period”, rekla je Novaković-Đurović.
Ona je navela da URA ne spori da treba da se preispituje efikasnost Vlade.
“Zalažemo se za to, kao i da taj proces bude zasnovan na objektivnim pokazateljima rada svih ministarstava i ministara”, kazala je Novaković-Đurović.
Neki ministri nisu odgovorili obavezama
Prema njenim riječima, izvještaj Evropske komisije (EK) naglašava da neki ministri nijesu odgovorili obavezama iz tog procesa.
To, kako je kazala, potvrđuje zalaganje URA-e da se razgovor o efikasnosti rada Vlade mora zasnivati na jasnim pokazateljima učinka po resorima.
“Ali razgovori o rekonstrukciji vlade ne smiju da koče druge procese i nedopustivo je da se njom uslovljavaju druga suštinska pitanja poput izglasavanja Tužilačkog savjeta”, rekla je Novaković-Đurović.
Na pitanje da li vjeruje da je vrijeme za politički dijalog u Crnoj Gori i očekuje li da će do njega doći, ona je odgovorila da je URA uvijek bila i ostaje otvorena za dijalog, i unutar vladajuće većine i sa opozicijom.
“Za nas je javni interes iznad svih trenutnih ili trajućih partijskih sporenja i otvorenih pitanja. Ukoliko je članstvo u EU vezivno tkivo u vladajućoj većini i opoziciji, onda upravo ta pitanja treba da nas okupe, i taj smo apel uputili više puta do sada”, navela je Novaković-Đurović.
Upitana šta iz izvještaja EK treba najviše da zebrine i na čemu treba prvo da se radi, ona je kazala da oblasti u kojima je konstatovan ograničeni ili izostanak napretka, kao što je oblast pravosuđa, treba da budu prioritet daljeg djelovanja vlasti, ali i opozicije.
Izvještaj EK, kako je navela, realan je i objektivan prikaz stanja za prethodnih godinu i nalazi i preporuke iz tog dokumenta treba da služe kao mapa puta za dalje reforme u svim oblastima.
Novaković Đurović je poručila da preporuke iz izvještaja treba “prevesti” u jasne programske ciljeve vlade, sa preciznim rokovima, i podjelom odgovornosti.
“Činjenica je da Vlada ne može riješiti sva pitanja, niti su u njenoj nadležnosti. Ali isto tako, ona jeste koordinator ovog procesa i formalno ga vodi”, rekla je Novaković-Đurović.
Sa te pozicije, kako je kazala, mora sa većim autoritetom stalno ukazivati drugim institucijama na obaveze iz evropske agende, održavati entuzijazam procesa i neophodnu dinamiku.
“O svemu tome, a posebno o onima koji se oglušuju o obaveze, u obavezi je informisati javnost”, dodala je Novaković-Đurović.
Ona je navela de je velika odgovornost i na parlamentu, jer je to mjesto u kojem se očekuje nastavak dijaloga i jedino gdje treba rješavati političku krizu.
U URA-i ih, kako je kazala, raduje da je u izvještaju EK prepoznat napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.
“URA je građanima ove rezultate obećala i svakodnevno se trudi da ih ostvari. Ipak, za to nam je potrebna sistemska podrška. Da bi mogli nastaviti dalje da ostvarujemo napredak u toj oblasti i da bi građani osjetili efekte tih rezultata, potrebno je hitno izglasavanje Tužilačkog savjeta”, istakla je ona.
U suprotnom, kako je navela, progres će ostati ograničenog dometa.
Više realizacije, manje najava pompeznih promjena
Novaković Đurović je rekla da Crna Gora ima šansu da bude sljedeća članica EU i da vremenski okvir za ulazak u članstvo ne treba da opterećuje.
“Ako se fokusiramo na rad i manje energije trošimo na pompezne najave promjena, a više na realizaciju, rezultati dolaze brzo i neće ostati neprimijećeni. Ovo nije floskula, nego do sada ovo nijesmo probali”, dodala je Novaković-Đurović.
Kako je navela, Crna Gora je tehnički najdalje odmakla u procesu evropske integracije, otvorila je sva poglavlja i privremeno zatvorila tri.
“Nije bilo teško održavati liderstvo dok su trajala usklađivanja našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Zastalo se kada je trebalo primijeniti te zakone, i mi već godinama jesmo tehnički, ali ne i suštinski lideri”, kazala je Novaković-Đurović.
Prema njenim riječima, biti lider u tom procesu podrazumijeva da se stalno ostvaruju rezultati i da se ostali na vas ugledaju.
“Moramo se snažno potruditi da zauzmemo poziciju suštinskog lidera. Posljednji izvještaj EK dobar je motiv i alarm za buđenje i vjerujem da tu poziciju možemo zauzeti, jer imamo značajne preduslove za to”, navela je Novaković-Đurović.
Kako je rekla, prethodne vlasti su tehnički posao obavljale solidno, ali su suštinski dovele do toga da se Crna Gora, upravo sa evropskih adresa, označi zarobljenom državom.
Novaković-Đurović, koja je bila članica radne grupe za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u periodu od 2012 do prošle godine, navela je da su građani dali jasan stav i da oni žele Crnu Goru u EU.
“Svi smo u obavezi da taj impuls podrške građana pretvorimo u konkretno djelovanje”, istakla je Novaković-Đurović, navodeći da oni koji nijesu u stanju da odgovore tim obavezama, u Vladi i svim drugim institucijama, treba da budu jasno prepoznati.
Na njihova mjesta, kako je kazala, treba da dođu oni koji znaju i mogu vratiti taj proces u pravi kolosjek “iz kojeg smo već nekoliko godina iskočili”.
“Od dolaska nove vlasti, i konkretno od imenovanja Vlade, lako se prepoznaju oblasti u kojima je bilo rezultata, a što je potvrdio i izvještaj EK. To su, u najkraćem, oblast borbe protiv organizovanog kriminala, ali i ekonomska politika”, navela je Novaković-Đurović.
To pokazuje, kako je rekla, da se rezultati mogu postizati, čak i u jednom, u najmanju ruku izazovnom ambijentu za djelovanje Vlade.
Na pitanje šta vidi kao glavni razlog za zastoj u proširenju EU, ona je odgovorila da razlozi za zastoj u politici proširenja stanuju na dvijema adresama – u samoj Uniji, ali jednako i u državama kandidatima.
“Ukoliko svaka država članica zbog nekog bilateralnog pitanja, koje nije suštinsko za proces pregovora niti dio političkih i drugih kriterijuma, može kočiti odluku Unije i dovoditi u pitanje strateške pravce djelovanja, onda se stanje u EU ozbiljno mora redefinisati”, navela je Novaković-Đurović.
