Svijet

Novi pregovori o okončanju sirijskog rata 21. marta u Ženevi

Nova runda sirijskih mirovnih pregovora trebala bi da počne 21. marta u Ženevi, saopšteno je iz kancelarije specijalnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Siriju.

Novi pregovori o okončanju sirijskog rata 21. marta u Ženevi Foto: EPA
Al Jazeera BalkansIzvor

Tokom petodnevnih pregovora pokušaće da se nađe rješenje za okončanje jedanaestogodišnjeg rata u Siriji, prenosi Anadolija.

Posljednji takvi razgovori završeni su u Ženevi 22. oktobra prošle godine, a specijalni izaslanik za Siriju Geir Pedersen ih je u to vrijeme opisao kao “razočarenje”.

Kancelarija specijalnog izaslanika saopštila je da će se sedmi krug mirovnih pregovora održati iza zatvorenih vrata u Ženevi, ali ne u evropskom sjedištu UN-a u Palati nacija.

Pedersen je u Vijeću sigurnosti UN-a u Njujorku 25. februara rekao da linije fronta ostaju nepromijenjene.

‘Političko rješenje jedini izlaz’

“Bilo koja od brojnih žarišta bi mogla zapaliti širi požar. I dalje viđamo međusobno granatiranje, okršaje i sigurnosne incidente na linijama fronta na sjeverozapadu, sjeveroistoku i jugozapadu”, kazao je Pedersen.

Smatra da je jasno kako postoji zastoj, da postoji akutna patnja i da je političko rješenje jedini izlaz.

“Za to je potreban politički proces pod vodstvom Sirije, koji mora biti podržan od strane konstruktivne međunarodne diplomatije. Međutim, teško je to, a posebno u ovom trenutku”, rekao je Pedersen.

Kada je posljednja runda pregovora završena 22. oktobra prošle godine, Pedersen je izjavio: “Današnji razgovori su bili veliko razočarenje. Nismo postigli ono čemu smo se nadali. Mislim da nam je nedostajalo odgovarajuće razumijevanje kako da krenemo dalje u tom procesu.”

Protesti prerasli u građanski rat

Rat u Siriji je počeo u martu 2011. godine.

Grupa mladih je na zidovima škole u južnoj sirijskoj provinciji Dera ispisala grafit “Ej doktore (Bashar al-Assad), na tebe je red” i pokrenuti su masovni protesti koji su represijom snaga odanih režimu prerasli u krvavi rat.

Masovni antirežimski protesti brzo su se proširili Sirijom, a demonstranti su tražili korjenite reforme i promjenu vlasti.

Režim predsjednika Bashara al-Assada je demonstrante proglasio teroristima i angažovao vojsku i snage sigurnosti na gušenju protesta i borbi za opstanak na vlasti.

Tako su mirni antivladini protesti prerasli u građanski rat u Siriji u kojem se sukobi vode između snaga odanih Assadovom režimu i opozicionih grupa koje su okupljene unutar formacija nazvanih Vojska slobodne Sirije.

Portal Analitika