Institut je napravio plan željeznica sa četiri relacije: Dablin-Pariz, Lisabon-Helsinki, Brisel-Valeta i Berlin-Nikozija na kojoj se nalazi i Zapadni Balkan, odnosno i Crna Gora.
Novom željezničkom mrežom, predviđenom programom evropskog oporavka od COVID-a 19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 km/h, a mogla bi biti izgrađena u narednoj deceniji, prenosi Blic.
Kroz Crnu Goru bi prolazilo 162 kilometara pruge za čiju izgradnju bi bilo potrebno gotovo 6,6 milijardi eura.
Pored Crne Gore, željeznica bi prolazila i kroz druge zemlje Zapadnog Balkana: Srbiju, Albaniju, Kosovo, Bosnu i Herecegovinu, Sjevernu Makedoniju. Procijenjeno je da bi izgradnja željeznice u svim državama regiona koštala 49 milijardi dolara.
Prosječna brzina bila bi povećana na 250 do 350 km/h, za razliku od trenutnih brzina koje se na pojedinim dionicama kreću znatno ispod 200 km/h. To znači da će putnici od Pariza do Berlina stizati za četiri sata, što bi aviosaobraćaj praktično učinilo zastarjelim i nepotrebnim za većinu unutarevropskih putovanja.
U prijedlogu se navodi da bi tako bila smanjena i emisija CO2, za četiri do pet procenata, a bili bi uvećani i teretni kapaciteti željeznice.
Nova mreža, sa sistemom duplih kolosijeka i velikih brzina, trebalo bi da bude usklađena sa postojećim željezničkim mrežama, a tamo gde je moguće bit će adaptirana već postojeća infrastruktura.