Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić tražio je, prema saznanju Pobjede, da se urednik emisije „Zapis“ Miomir Maroš izjasni povodom toga što je novinar Miljan Živković u subotu emitovao reportažu u kojoj je prikazao lično vjersko opredjeljenje krsteći se ispred ulaza u dvorište Crkve Sveti Đorđe u Podgorici i ljubeći ruku svešteniku koji ga dočekuje.
Kako nam je potvrđeno, u Javnom servisu u toku je postupak u okviru kojeg se ispituje da li je novinar prekršio jedan od profesionalnih principa i standarda RTCG koji propisuje da prilikom kreiranja sadržaja ,,treba izbjegavati sve što izaziva razumnu sumnju u objektivnost novinara ili nacionalnog javnog emitera i što bi moglo stvoriti predstavu da su oni izloženi pritisku ideološke, političke, finansijske, socijalne, vjerske ili kulturne prirode“.
Privatna stvar
Prema riječima šefa Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranka Vujovića, vjerska osjećanja i ubjeđenja su privatna stvar svakog građanina, a naročito novinari ne bi trebalo da koriste emisije koje pripremaju da promovišu svoja lična vjerska opredjeljenja.
- Priča o Crkvi Svetog Đorđa u Podgorici korektno je urađena da na samom početku novinar nije iskoristio emisiju da ispromoviše sebe kao velikog vjernika jedne vjerske organizacije u Crnoj Gori. Time je odstupio od načela neutralnosti i nepristrasnosti u odnosu na zadatu temu i dao samoj emisiji pristrasan i propagandan ton - istakao je Vujović.
Urednik poznate emisije dr Miomir Maroš, sa druge strane, juče nam je kazao da im nije bila namjera da bilo koja opredjeljenja izraze ni do sada, a ni ovom emisijom, a naročito ne smatraju da su time ugrozili objektivnost ili bilo koga uvrijedili.
- Tim prije što ovaj tip reportaže afirmiše naše kulturno i prirodno nasljeđe i razlikuje se od faktografskih žanrova. Uvod od četiri kadra kojim se „ulazi“ u crkvu nije dio govornog dijela koji je dominantan sadržaj emisije i po svim pravilima novinarstva i standardima. Reportaža kao slobodniji novinarski žanr dopušta elemente koji su autorski pristup temi. Prepoznati smo i do sada po veoma visokom nivou komuniciranja sa javnošću i poštovanju profesionalnih i etičkih standarda - poručuje Maroš.
Kontekst je bitan
Vujović, međutim, navodi da ova situacija ne bi bila alarmantna da se desila prije nekoliko godina, ali da su sada drugačije okolnosti u našem društvu.
- U okolnostima opšte klerikalizacije društva i uticaja Srpske pravoslavne crkve na različite djelove javne vlasti, pa i na Javni servis, ovakav neprofesionalizam i te kako bode oči. U Crnoj Gori kao građanskoj i multivjerskoj državi svako forsiranje jedne vjere i jedne crkve može da naruši vjerski sklad. Posebno je sporno kada se novinar Javnog servisa nađe u takvoj ulozi i situaciji - istakao je Vujović.
Kodeks novinara, kako navodi, ne obrađuje ovakve situacije jer prosto nije moguće u jednom dokumentu predvidjeti sve moguće slučajeve u kojima novinar može da se nađe.
- Ali čitajući sve dokumente koji obrađuju profesionalne standarde možete zaključiti da novinar mora da ima distancu i neutralnost u odnosu na temu o kojoj izvještava. Ne smije novinar da se pojavljuje kao promoter ili propagator vjerskih ili ideoloških ubjeđenja, posebno ne na Javnom servisu - navodi Vujović.
Podsjeća na posljednju sjednicu Savjeta RTCG kada se raspravljalo o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Javnog servisa, te da je potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković kritikovala i rješenje kojim se zabranjuje zaposlenima da u javnim istupima ,,izražava političku, vjersku ili neku drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njegovu nepristrasnost i neutralnost“.
- Za očekivati je da menadžment Javnog servisa primijeti da im se u zvaničnom programu dešava ponašanje koje bi htjeli da zabrane na društvenim mrežama. To bi bilo dobro za početak - navodi Vujović.
Etički kodeks
U petak na elektronskoj sjednici članovi Savjeta RTCG izjašnjavaće se o Etičkom kodeksu, a u članu šest prijedloga tog dokumenta piše da će zaposleni u svom radu i javnim istupima, što podrazumijeva i istupe na društvenim mrežama, morati voditi računa o vrijednostima, načelima i ciljevima programa i drugih proizvoda RTCG te osnovnom zadatku RTCG kao Javnog servisa.
- U svom radu, javnim istupima i istupima na društvenim mrežama obaveza zaposlenih je poštovanje pluralizma ideja, dostojanstva i slobode pojedinca i zajednica, nacionalne i opšte vrijednosti kulture i tradicije. Obaveza je poštovati sve manjine i druge posebne društvene zajednice, te pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti svakog lica. U svom radu i istupima u javnosti i na društvenim mrežama mora se čuvati kultura javne riječi, nivo komunikacije i voditi računa o dostojanstvu i dignitetu lica koje spominju – piše u tom članu.
Drljević: Postupak Živkovića nepotreban
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević Pobjedi je juče kazao da Savjet nema ingerencije da utiče na program, ali da ne podržava istup novinara Miljana Živkovića.
- Savjet nema nikakve ingerencije za bilo koju emisiju ili program i zato Vas upućujem na uredništvo i menadžment RTCG, ali ja kao doskorašnji novinar i konzument programa smatram da je ovo bilo nepotrebno - naveo je Drljević.
Dodao je da nije bilo nužno da na onaj način prikaže uvodni dio reportaže, te da nije saglasan „sa takvim načinom prikazivanja“.
Što kaže Pravilnik
Ranko Vujović upućuje na član 33 Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima Agencije za elektronske medije koji propisuje da elektronski mediji ne smiju vršiti uticaj na publiku da pristupi određenoj religiji ili vjerskoj zajednici, ili da promijeni svoje vjersko ili religiozno opredjeljenje, a da je emiter dužan da religiozne programe jasno najavi i naznači o kojoj je religiji/crkvi ili vjerskoj zajednici riječ.
Vujović ističe da je prema tom dokumentu „u programima elektronskih medija zabranjena zloupotreba religije, vjere ili vjeroispovijesti, te da su elektronski mediji dužni da programske sadržaje koji su vezani za religiju, vjeru i vjeroispovijest emituju sa posebnom pažnjom, da vode računa da uvjerenja i djelatnosti vjerskih zajednica budu tačno i objektivno predstavljeni, uz uvažavanje svih vjerskih zajednica“.
Urednik smatra da žanr dozvoljava slobodu
Urednik emisije „Zapis“ Miomir Maroš, koji je i doktor komunikoloških nauka, je govoreći o tome da li je novinar prekršio programske principe i standarde pokazivajući vjersko opredjeljenje naveo da se u ovoj situaciji prenebregava vrlo značajan teorijski i praktičan aspekt reportaže kao novinarskog žanra.
- ,,Radio – reportaža i reportaža na televiziji nisu mehanička zvučna i slikovna transmisija događaja, već stvaralački izraz i odraz zbivanja, selekcionisan po meri života, onako kako ga je video i osetio reporter“. (Ljubomir Rajnvan ,,Stvaralaštvo novinara“, Beograd, Naučna knjiga, 1988). Ovo nije prvi put, već od samog početka emitovanja „Zapisa“, da novinar uzme aktivnu ulogu u vođenju emisije, te da osim segmenata sa razgovorom, teksta sa kadrovima, atmosfere, on kao i svjetski poznati voditelji – odsvira jedan segment, zapleše, nešto proba ili izvede, i mnogo toga još, što se nekome dopadne ili ne, kao i sve na TV - naveo je Maroš.
Ta, kako navodi, određena doza slobode, subjektivnosti i umjetnosti u reportaži, upravo joj daje atraktivnost i odvaja od žanrova koji su više informativni i strogo faktografski, manje ili više analitični.
- Kao dugogodišnji novinar i urednik više od dvije decenije, nosilac naučnog zvanja iz oblasti kojom se bavim i nastavnik na univerzitetu, vrlo sam brižan u koncipiranju emisije i pažljiv u svakom segmentu njenog uređivanja! Žao mi je što je ova jedinstvena emisija o svetinji sa milenijumom trajanja izazvala, nadam se kod manjeg dijela publike, različite reakcije. U uređenom društvu ne bismo morali da brinemo prilikom uređivanja o tome što će reći dežurni kritičari, koji se ne fokusiraju na suštinu i poruku emisije, ali i pored toga priznaju da je korektno urađena - zaključio je Maroš.
