"Tačno je da su predsjednik Skupštine i potpredsjednici imali sastanak pred sami početak sjednice Skupštine na Cetinju, ali ne u formi sastanka kolegijima predsjednika Skupštine. Obrazloženje i pominjanje kralja Aleksandra Karađorđevića i dovođenje u vezu skupštinskog zdanja sa istim nije pominjano na tom sastanku. Nama je dato obrazloženje da je to u nadležnosti generalnog sekretara i njega kao predsjednika Skupštine, bez bilo kakvog upita da li se slažemo ili ne, i bilo kakvog prijedloga da se glasa o istim na tom sastanku koji se odnosio prije svega na organizaciju i tok predstojeće sjednice Skupštine na Cetinju", istakao je Nurković.
11Da se glasalo o tome na bilo kom tijelu Skupštine, dodaje, zasigurno bi bio protiv.
"Prije svega jer to nije u saglasju sa građanima Cetinja da bude tako, a pogotovu nakon dovođenja u vezu skupštinskog loga sa Aleksandrom Karađorđevićem, pod čijom čizmom je Crna Gora izgubila nezavisnost, ali i crnogorski i bošnjački narod i neki drugi narodi u Crnoj Gori i na prostoru bivše Jugoslavije su izgubili i svoje ime i svoje prezime i potpali pod neviđenu represiju, koja je bila nad istima sprovođenja sve do 1945. godine", kaže Nurković.
Takođe, kako dodaje, simbolika koju nosi skupštinsko zdanje u istoriji Cetinja i Crne Gore njemu nije bilo u fokusu prije nego je isto čuo od dvije strane, jedne od strane predsjednika Skupštine Mandića, a drugo od poslanika DPS-a i URA-e, koji su sa Cetinja.
„Zbog toga i zbog naprijed rečenog je i izostala moja reakcija na samom sastanku koji pominje gospodin Knežević. Nakon svega, prvom prilikom kada sam upitan šta mislim o logu, ja sam jasno i decidno iznio svoj stav", zaključuje Nurković.
