On je, govoreći o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika koje predviđaju retroaktivnu primjenu tog akta i zaplijenu imovine stečene na nelegalan način, kazao da je pitanje roka uvijek stvar političke odluke.
Crnogorska opozicija i Socijaldemokratska partija predlažu oduzimanje imovine koja je u posljednjih 20 godina stečena nelegalnim putem, dok Demokratska partija socijalista predlaže da taj rok bude pet godina.
„Mislim da ima razloga da se u slučaju Crne Gore ostavi nešto duži rok s obzirom da, uslovno rečeno, tranzicioni period traje 20 godina i da je opterećen sa dosta sumnji. Sa toga stanovišta bi imalo razloga, iako to, mora se priznati, unosi malo veći dozu pravne nesigurnosti nego što je to poželjno u bilo kom društvu", kazao je Šoć.
On je rekao i da, u principu, retroaktivna prijemjena „nije nešto što se preporučuje", jer unosi naglašenu dozu pravne nesigurnosti, mora se dobro obrazložiti i imati jaki politički i društveni razlozi za takvu primjenu zakona. „
