Pobjedi je nezvanično potvrđeno iz nekoliko izvora da dosad nije bilo komunikacije između te dvije strane, ali da se neki dogovor ili sastanak očekuje.
Jedan sastanak je održan 20. februara, nakon što su fotografije objavljene a njemu su prisustvovali predsjednik Opštine Rahman Husović, predstavnici političkih partija u lokalnom parlamentu i paroh Slobodan Radojević.
Sastanak je sazvan nakon burnih reakcija javnosti zbog toga što su zidovi pravoslavne crkve Ružica oslikani, pored onih uobičajenih za hramove, i stravičnim motivima koji prikazuju ljude u turskim nošnjama, sa fesovima, koji sa isukanim noževima stoje nad kolijevkom u kojoj je beba pored koje je uplašena majka i partizane koji bacaju baklje u namjeri da zapale crkvu...
Paroh Radojević je na sastanku kazao da nije mislio da će građani to shvatiti na ovakav način te da će promijeniti i ublažiti oslikano. Tada je rečeno da će se ovo pitanje brzo riješiti, te da će paroh dati izjašnjenje oko nastale situacije...
Do danas se to nije dogodilo, iako je Opština Rožaje zatražila od Radojevića da sa zidova vjerskog objekta ukloni živopise.
"Ovim prikazom nijesmo htjeli da osudimo ni pojedince niti jedan narod, već želimo ono što crkva radi vjekovima, da osudimo grijeh koji je neko počinio", rekao je Radojević.
Crkva Ružica u Rožajama je rekonstruisana zahvaljujući donacijama i građana Rožaja, među kojima je i veliki broj onih koji su islamske vjeroispovijesti iz tog grada i dijaspore. Više od 90 posto građana Rožaja čine Bošnjaci.
Čelnici Opštine ističu da ne vjeruju da će živopis na zidovima crkve uticati na međunacionalne odnose u Rožajama.
Istoričar umjetnosti, akademik, profesor Aleksandar Čilikov je Pobjedi kazao da na ovakvo oslikavanje treba da reaguje država zbog izazivanja vjerske mržnje.
Nijedna institucija se nije dosad oglasila ovim povodom.
Donacije za ikonopis je dao Rožajac Sabah Čolović i to preko 2.000 eura, kako je to objavio portal pvinformer prije dvije godine.
Da je priča o vjerskom skladu u Rožajama važna i uvijek isticana u prvi plan, svjedoči i prilog TV Titograd u emisiji „Osvrt“ iz 1990. godine. Na snimku se prilikom polaganja kamena temeljca i osveštanja crkve Ružica u Rožajama vide pravoslavni i muslimanski sveštenici koji prisustvuju ovom činu.
Eparhija budimljansko-nikšićka se nakon burnih reakcija javnosti oglasila saopštenjem u kome je navela da je „apsurdno uzaludno danas dokazivati ono što su istorijski fakti“.
"Mi argumentima ne možemo zlonamjernim politikantima i trgovcima narodnih nesreća bilo šta dokazati, pa i o kao suza čistoj svetinji koju poradi svojih interesa danas blate. Nije moralno da zamagljuju istine o zločinima i zločincima kojih smo svi bili žrtve, i Srbi i Muslimani, kako krajem XVII vijeka kada su Srbi pobijeni i svetinje razorene od Otomanske imperije, tako i 1948. kada je titoistička diktatura srušila prvo džamiju, pa crkvu Ružicu o čemu scene sa živopisa obnovljene crkve svjedoče i opominju", saopšteno je iz Eparhije.
Istakli su da „komšije Muslimane poštujemo tako kako poštujemo njihove stavove, osjećanja, istine i vjerujemo da svetinju našeg odnosa čuvaju kao zjenicu oka svoga, onako kako i mi činimo“.
Pobjeda nikada nije dobila odgovore na pitanja upućena Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Mitropoliji da li je ovakva tematika uobičajena u pravoslavnim hramovima; kakva je poruka poslata građanima Rožaja; zbog čega je dat ovakav istorijski kontekst, a ne pomiriteljski kakav je upravo suživot u Rožajama. Nije odgovoreno ni da li SPC smatra da se ovakvim oslikavanjem doprinosi hrišćanskoj misiji crkve...
