Osam nedjelja poslije eksplozije na naftnoj platformi u Meksičkom zalivu, američki predsjednik je tražio da BP plati sve troškove sanacije i odštetu. Ispostavilo se da je količina nafte koja se izliva iz bušotine na dnu Zaliva mnogo veća nego što je BP priznavao.
Predsjednik Obama pokušava da ublaži kritike da je nesposoban da riješi problem, jer vlasti nemaju potrebnu opremu i moraju da se oslanjaju na BP. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država je četvrti put posjetio jug zemlje: na snežno bijelim plažama Panhendla na Floridi, pokušavao je da ljude uvjeri da radi sve što može da bi se zaustavilo izlivanje nafte iz bušotine na dnu Meksičkog zaliva.
Stanovnicima Pensakole, do koje naftna mrlja još nije stigla, poručio je da je na njihovoj strani, a uveče se obratio naciji, prvi put govoreći Amerikancima iz Ovalne sobe. „Ovo izlivanje nafte je najgora katastrofa životne sredine s kojom se Amerika ikada suočila. Za razliku od zemljotresa i uragana, to nije jedan događaj, koji nanese štetu za nekoliko minuta ili dana.
Milioni galona nafte, koji su se izlili u Meksički zaliv, više su kao epidemija, s kojom ćemo se boriti mjesecima, pa i godinama. Ipak, da ne bude greške: borićemo se protiv izlivanja nafte svim sredstvima i dokle god je potrebno. Natjeraćemo BP da plati za štetu koju je ta kompanija izazvala“, kaže Obama. Dok se procjena o brzini izlivanja nafte za osam sedmica uvećavala od hiljadu do čak 60 hiljada barela, tako se pojačavao i pritisak na BP da prizna obim štete, postavi bolju opremu ili prosti mjerač protoka na dno Zaliva. Cijena koju će Britiš Petrolium platiti podrazumijeva krivicu za 11 ljudskih žrtava i 17 povređenih na platformi, troškove sanacije bušotine i čišćenja mora i primorja i ona najveća: ugled koji je verovatno zauvek izgubljen.
