Bajdenova administracija objavila je 1.500 novih dokumenata o atentatu na web stranici Nacionalne uprave za arhive i evidenciju (NARA).
Većina objavljenih dokumenata sadrži informacije o osumnjičenom ubici Liju Harviju Osvaldu.
Činjenica da više od 10.000 dokumenata vezanih za atentat još uvijek nije u potpunosti objavljeno i dalje izaziva napetost između istražitelja atentata i federalne administracije.
Mnogi istraživači tvrde da objavljeni dokumenti ne daju nikakve nove tragove o atentatu i ne rasvjetljavaju još uvijek nejasna pitanja.
Istraživači tvrde da su Centralna obavještajna agencija (CIA), Federalni istražni biro (FBI) i druge agencije za nacionalnu bezbjednost spriječile objavljivanje dokumenata u vezi sa incidentom uprkos nalogu Kongresa.
Ubistvo Kenedija je opisano kao „veoma duboka nacionalna tragedija koja nastavlja da odjekuje u sjećanju Amerikanaca koji su živjeli taj strašni dan i američku istoriju“, podsjećajući da je 250.000 dokumenata, koji čine 90 posto dokumenata u zbirci NARA-e, otvoreno za javnost.
Američki predsjednik Džon F. Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. godine u Teksasu, gdje je otišao zbog izbornih aktivnosti.
U istrazi koju je vodio predsjednik Vrhovnog suda Erl Voren, zaključeno je da je Li Harvi Osvald, koji je izvršio atentat, djelovao sam. Međutim, istraga je kritikovana zbog navodne nekompletnosti, a komisija osnovana u Kongresu kasnije je proglasila da bi atentat mogao biti zavjera.
