Prvo fototipsko izdanje značajnog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka objavljeno je u izdanju Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“. Digitalizovanu verziju „Cetinjskog psaltira“ omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba (NSK) koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
U predgovoru priređivača, Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske i Dragice Lompar, direktorice NB „Đurđe Crnojević“ navedeno je da se rukopisni Cetinjski psaltir prema vodenim znacima na papiru datira u prvu četvrtinu XV vijeka i bio je napisan u nekom od skriptorijuma na Skadarskom jezeru krajem vladavine dinastije Balšića do 1421. godine.
„Tada suovi crnogorski vladari snažno podržavali prepisivanje bogoslužbenih rukopisnih knjiga u skriptorijumima manastira skadarskog basena, ističe se u predgovoru.
Kako je pojašnjeno, Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a Cetinjski psaltir je jedna od prvih rukopisnih knjiga donešenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, kao sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve.
Formiranje manastirske biblioteke s rukopisnim knjigama i aktiviranje prepisivačke književne djelatnosti je, podsjećaju priređivači, bila osnova za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti.
„Cetinjski psaltir je stoga služio i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne biblijske knjige“, navode priređivači ovog spomenika crnogorske srednjovjekovne pismenosti i duhovnosti.
Izdanje prati pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog crnogorskog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca koji je obavio kodikološki opis ovog rukopisa i bio od velike pomoći prilikom realizacije čitavog projekta.
„O značaju Psaltira kao bogoslužbene knjige najbolje govori činjenica da je broj njegovih izdanja veći od cjelokupnog broja svih ostalih bogoslužbenih knjiga XV-XVI vijeka“, navodi Božidar Šekularac.
On je dodao da ovo djelo, pored religiozno-filozofske važnosti, ima poseban značaj u redovnom liturgijskom životu crkve.
Psaltir je bogoslužbena knjiga, odnosno jedna od biblijskih knjiga Starog zavjeta, koju čine pjesme ili psalmi. Ukupno ima 150 psalama, podijeljenih u 20 katizmi, a svaka katizma se završava doksologijom „Slava Otcu i Sinu i Svetome Duhu“. Na slovenski jezik su ga preveli sveslovenski prosvetitelji sveti Ćirilo i Metodije. Rukopisni tekst rađen je na dva stupca: lijevi – pisan krupnijim poluustavom koji donekle prelazi u brzopis, a desni (tumačenja) – sitnije pismo sličnog tipa, s različitim brojem redaka što je zavisilo od opširnosti „tolkovanija“. Cetinjski psaltir pisan je na papiru dimenzija 27,5 x 20 cm, dok je obim rukopisa 221 list.
„Psalmi, koji su se u jevrejskoj crkvi pjevali još u doba cara Davida pri bogosluženju, priješli su kod prvih bogoslužbenih sastanaka i u hrišćansku crkvu. Već poslije Hristovog Vaznesenja, njegovi učenici su s prvim vjernicima u Solomonovom odjeljenju Jerusalimskog hrama prisustvovali bogosluženju uz pjevanje psalama, čitanje s tumačenjem Svetog pisma. Ni danas u liturgijskom tipiku pravoslavne crkve nema nijednog bogosluženja na kojem se ne čitaju ili pjevaju pojedini psalmi ili grupa psalama. U književnosti je čak stvoren tzv. „psaltirski stil“ u rječniku, frazeologiji, pjesničkoj stilizaciji i sadržini književnog stvaralaštva sa svim troparima i figurama, koje je slovenska pismenost preuzela iz grčkih originala“, navodi Šekularac.
On dodaje da imajući u vidu da su na Cetinju pri dvoru Crnojevića radili skriptorij i štamparija, „nije bez osnova tvrdnja da je ovaj rukopis Cetinjskog psaltira s tumačenjima poslužio cetinjskim pisarima i štamparima kao uzorak po kome su radili, tim prije što je sadržaj teksta gotovo isti.“
Fototipsko izdanje Cetinjskog psaltira štampano je u tiražu od 300 numerisanih primjeraka. Pored dosadašnih fototipskih izdanja Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ ovo djelo dodatno svjedoči i kontinuitetu i dometima crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.
