Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Aleksa Ivanović smatra da nema potrebe takve snimke puštati u javnost, jer mogu biti i vrlo uznemirujući.
- Osim ako se ne radi o nekom izuzetno važnom slučaju za javnost, recimo hapšenje teroriste ili nekoga ko je ugrozio ljudske živote, kaže Ivanović.
Milan Radović iz Građanske alijanske kaže da u našem zakonima ne postoji dio kojim se određuje u kom slučaju bi snimke trebalo objaviti. On smatra da bi podzakonski akt sve riješio.
- Ti snimci nikako ne bi smjeli da dođu do javnosti već se snimaju u interesu onog građanina koji je uhapšen, u slučaju da policija prekorači svoja ovlašćenja kako bi on kasnije tražio od policije da te snimke koristi u sudskom postupku, pojašnjava Radović.
Ivanović sa druge strane kaže da pritužbe na kršenje prava na privatnost u tom smislu do sada nijesu imali, barem u Agenciji za zaštitu podataka. Svakako, neophodno je vidjeti da li su nam zakoni i u tom djelu u skladu sa evropskim.
- Trebalo bi se usmjeriti ka konkretnom slučaju ili eventualno možemo da analiziramo određene zakonske odredbe i da vidimo da li su te zakonske odredbe u skladu sa propisima koji se tiču zaštite ličnih podataka odnosno međunarodnim dokumentima ratifikovanim od strane Crne Gore.
U Građanskoj alijansi do sada se nijesu bavili spornim snimcima, jer se kako kažu, ni javnost, a ni nadležne institucije nijesu posebno interesovale. Radović oštećenim licima preporučuje:"Svakako mogu pred brojnim nadležnim državnim insitucijama zatražiti satisfakciju za pretprljene štete koje su preživjeli."
Na posljednjem skupštinskom Odboru za ljudska prava bilo je govora i toj temi, međutim, rasprava je krenula u drugom pravcu, jer je odbornike najviše interesovalo kako zaštititi pravo poslanika i funkcionera na privatnost.
(foto: bosnjaci.net)
