Prije svega, želim da ponovim, da shodno Zakonu o parlamentarnoj istrazi nemam obavezu da se odazovem pozivu ovog Odbora. Međutim, kao odgovoran građanin odlučio sam da ispoštujem državu čiji sam državljanin i njene institucije, bez obzira što pojedini članovi ovog odbora, bez ikakvih dokaza, što je veoma neodgovorno, iznose neistine na moj račun, a u tome im pomažu pojedini mediji
Za one koji to još nisu shvatili ili su zaboravili, ponoviću - nisam bio član ni jednog državnog tijela koje je odlučivalo o privatizaciji Telekoma Crne Gore. Takođe ističem, da u dokumentu američke Komisije za hartije od vrijednosti, na koji se vi često pozivate, mog imena nema.
Bio sam samo član Nadzornog odbora za pripremu dokumentacije, koji je formirala Tenderska komisija.
Sav posao u pripremi dokumentacije za Sobu sa podacima i Due-diligence kasnijih ponuđača su odrađivali zaposleni u Telekomu Crne Gore, zajedno sa savjetnicima za privatizaciju koje je izabrala Vlada. Sav proces Due diligence-a je takođe bio posao koji su morali da odrade zaposleni u Telekomu. Četiri nedjelje je trajala posjeta zainteresovanih kompanija samom Telekomu. Preko sto eksperata je u to vrijeme boravilo u kompaniji i provjeravalo dokumentaciju. Ovaj postupak nije dozvoljavavao bilo kakve improvizacije.
Što se tiče pregovaračkog postupka sa mađarskim telekomom, menadžmenat je bio odgovoran za realizaciju tehničkih detalja iz Ugovora o kupoprodaji većinskog paketa Telekoma, kao što su tačnost podataka koje je Telekom prezentovao i svih detalja koji se tiču same kompanije.
Ovaj Ugovor je objavljen na web sajtu Vlade Crne Gore. Ko god ga je pogledao, može da vidi, koliko on sadrži detalja koji su mogli biti prezentirani isključivo iz Telekoma.
To je sve oko mog učešća u samom procesu privatizacije Telekoma Crne Gore.
Pošto je sva vaša pažnja koncetrisana na dva, navodno sporna, ugovora koje su tadašnji Telekom Crne Gore, odnosno Monet zaključili sa dvije konsultantske firme, a koji se pominju u dokumentu američke Komisije za hartije od vrijednosti, u ovoj izjavi ću se fokusirati na ta dva ugovora.
Da se ovaj Anketni odbor zaista bavio prikupljanjem informacija o Telekomu Crne Gore, do danas bi shvatili da je Crnogorski telekom kompanija sa veoma strogim i preciznim procedurama odlučivanja.
Odlučivanje u ovoj kompaniji je uvijek bilo kolektivno, tako da nijedan menadžer nije imao mogućnosti samostalnog donošenja odluka. O svim strateškim pitanjima i ugovorima, odluke su donošene na organima upravljanja kompanije. Ponavljam još jednom, sve su to kolektivne odluke, a nikako samostalne, bilo kojeg njenog zaposlenog.
Nakon preuzimanja Telekoma od strane Mađarskog telekoma procedure odlučivanja su postale još kompleksnije, u skladu s procedurama Dojče telekom grupe.
Znači, ni jedan ugovor ili strateški dokument nije mogao biti potpisan ili odobren bez odluka više kolektivnih tijela u okviru Kompanije. Takođe, postoji precizna procedura o tome ko potpisuje ugovore, nakon njihovog usvajanja od strane kolektivnog organa upravljanja Kompanije.
Niko od menadžera nije mogao nikada da potpiše niti jedan dokument mimo unaprijed određenih pravila, bez prethodno donešene odluke organa upravljanja Kompanije.
Samim tim, ni ja, niti bilo ko, nije mogao samoinicijativno da potpiše ni jedan dokument, jer on jednostavno ne bi bio važeći, te se po njemu ne bi moglo postupati. Ko je bio u prilici da radi u velikim internacionalnim kompanijama, zna o čemu govorim.
Da rezimiram: svi ugovori su morali prethodno proći sve propisane procedure u okviru Kompanije, poslije čega su donošene odluke organa upravljanja o zaključenju tih ugovora, a zatim se pristupalo njihovom potpisivanju sa izabranim partnerom.
Ističem, da su, u skladu s procedurom, svi ugovori morali imati dvostruki potpis.
Konačno, osim mene članovi Odbora direktora Telekoma Crne Gore, bili su petorica mađarskih državljana, kao i predstavnik manjinskih akcionara koji nije crnogorski državljanin. Osim toga, i finansijski direktor Telekoma je bio mađarski državljanin, bez čijeg potpisa nije moglo biti izvršeno ni jedno plaćanje u Kompaniji.
Isti slučaj je bio i sa dva ugovora koji su predmet vaše pažnje.
Oba Ugovora su prošla predviđenu proceduru u okviru kompanije, izabran je izvođač posla, zatim donešena odluka organa upravljanja u kompaniji o zaključenju tih ugovora sa izabranim partnerom, nakon čega se pristupilo njihovom potpisivanju.
Ja sam bio supoptisnik ugovora sa kompanijama Sigma i Rawleigh, shodno odlukama Odbora direktora kompanije o zaključenju tih ugovora sa ovim partnerima, u skladu sa procedurama.
Ugovor sa kompanijom Sigma se odnosio na poslove restrukturiranja Telekoma Crne Gore poslije preuzimanja od strane mađarskog telekoma. To je bio jedan od prioritetnih projekata u Telekomu. Radi se o poslu čiji se najsloženiji i najzahtjevniji dio odnosi na dobrovoljno raskidanje Ugovora o radu zaposlenih u Telekomu, naravno uz odgovarajuću nadoknadu. S obzirom na složenost posla koji je trebao da bude realizovan u više faza, tokom dugog niza godina, morala je biti odrađena adekvatna priprema i praćenje realizacije u vidu pravne pomoći. Za taj posao, kao konsultanti, angažovani su eminentni crnogorski advokati u skladu sa važećim procedurama za izbor partnera. Ključni cilj je bio da se projekat završi bez opasnosti od gubitka na eventualnim sudskim sporovima.
Zahtjev mađarskog vlasnika je bio da se to radi preko strane firme, nepoznate u Crnoj Gori, zbog osjetljivosti samog posla. Strana konsultantska kuća predložila je američku firma Sigma kao partnera u tom poslu.
Organi upravljanja Kompanije su upoznati sa ovim angažamnom i jednoglasno su donijeli odluku o zaključenju Ugovora. Ugovor je u potpunosti ispunjen i ugovorena cijena isplaćena u skladu sa procedurama Kompanije.
Projekat koji su realizovali crnogorski advokati donio je znatne uštede kompaniji Telekom.
Tokom mog rada u Kompaniji okončana je samo prva faza projekta, koji i danas traje i u koji je tokom svih ovih godina uloženo preko deset miliona eura.
Toliko o Sigmi.
Dalje, početkom mog angažmana od strane novog vlasnika Kompanije, predočeno mi je da jedan od strateških ciljeva njemačkog, odnosno, mađarskog telekoma dalje širenje kompanije na zemlje zapadnog Balkana.
Strateški plan je bio akvizicija telekomunikacionih operatera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije. To ste mogli da vidite i u ponudi mađarskog telekoma za kupovinu većinskog paketa akcija Telekoma Crne Gore.
U tom istom dokumentu Telekom Crne Gore je planiran kao jedan od osnovnih oslonaca za realizaciju ove strategije.
U tom cilju, pristupilo se izboru konsultanta za analizu tržišta pomenutih zemalja, kao i obezbjeđivanju neophodnih kontakata u telekomunikacionim kompanijama iz tih zemalja, radi dobijanja prave slike o mogućnostima širenja na ta tržišta.
Shodno poslovnoj politici kompanije Telekom Crne Gore, u skladu sa važećim procedurama, bira se partner za ovaj projekat, kompanija Rawleigh.
Poslije izbora partnera Odbor direktora Telekoma, jednoglasno donosi odluku o zaklučenju ugovora sa ovom kompanijom. Još jednom ponavljam - odluka je donijeta jednoglasno i u skladu sa procedurama Kompanije.
Posao predviđen ovim ugovorom je takođe završen u skladu sa uslovima Ugovora i ugovora cijena isplaćena u skladu sa procedurama Kompanije.
Želim da vas upoznam sa još jednom činjenicom, koja se odnosi na realizaciju ovog ugovora.
U aprilu mjesecu 2006. godine sam bio u prilici da na poziv predsjednika Odbora direktora Dojče telekoma, prezentujem tadašnjem vrhu Dojče telekoma mogućnosti širenja te kompanije na tržišta zapadnog Balkana. Događaju su prisustvovali svi vodeći menadžeri Dojče telekoma koji su donosili odluke i o budućim akvizicijama. Razmatrana su telekomunikaciona tržišta svake od pomenutih zemalja ponaosob. Crnogorski telekom je i tada, iako najmanja kompanija u okviru Dojče telekom grupe, istaknut kao važna karika za realizaciju ovog budućeg projekta.
Toliko o važnosti predmeta ovog Ugovora.
U svom izlaganju više puta sam ukazao na postojanje i poštovanje čvrstih procedura. Dakle, zahvaljujući tim procedurama, u Telekomu možete da nađete svu dokumentaciju koja će da potvrdi i podrži sve što ste danas od mene čuli.
Ja tvrdim da korupcije nije bilo dok sam ja bio u Telekomu.
Bez obzira na moju izjavu i činjenice da korupcije nema, vi imate unaprijed formiran sud, a na vaše zaključke, niti želim, niti imam namjeru da utičem.
Neki član ovog Anketnog odbora je prekjuče izjavio da je korupcije u privatizaciji Telekoma bilo. Pitanje je čemu onda ova šarada i pozivanje ljudi da daju izjave, kad je zaključak unaprijed donijet.
U potpunosti sam saglasan sa tvrdnjama gospodina Ivanovića, koji je rekao da je ovo sve farsa i da ste svi vi pristali, svako iz svojih razloga da u njoj učestvujete.
Ja bih dodao - politička farsa.
Ovdje osam političara ispituje tri bivša ključna menadžera internacionalne kompanije, jedne od najjačih na svijetu. Nijedan od vas nikada nije vodio ozbiljniju kompaniju, a neki nisu ni bili zaposleni u sličnim kompanijama. Zar to nije apsurdno?!
Što se mene lično tiče, to je sve što imam da vam saopštim i ja bih time završio današnju izjavu pred ovim odborom.
