On je istakao da je u pitanju veliki zadatak i obaveza Agencije, akcentujući činjenicu da je pomenuta oblast jako kompleksna, i da ni kapaciteti Agencije, sadašnji i budući, ne garantuju stoprocentnu pokrivenost.
- Registar je zakonska obaveza Agencije. U tom smislu, dobili smo sredstva od Vlade Crne Gore (u iznosu od 80 hiljada eura) da implementiramo taj projekat. Po pitanju tehničke strane Registra, ušli smo u postupak nabavke hardvera i softvera. Na putu smo da finiširamo taj postupak, imajući u vidu da je postupak nabavke softvera u završnoj fazi. Opredijelili smo se za dobavljača i ulazimo u realizaciju projektnog zadatka, kada je u pitanju softver Agencije, zajedno sa firmom koja je dala najbolju ponudu. Kada je u pitanju hardver, na raspisanom tenderu nijedan ponuđač nije dostavio ispravnu ponudu tako da će se za par dana raspisati ponovni tender na kojem ćemo izabrati najboljeg ponuđača hardverske opreme – pojasnio je Obrenović tehničku stranu formiranja Registra.
Treba napomenuti da je Registar javan i biće objavljen na internetu, na web stranici Agencije (www.azlp.me). Registar će se voditi elektronski, a upis zbirki podataka od strane rukovaoca se vrši putem interneta ili dostavljanjem prijava zbirki podataka na propisanom obrascu.
Obrenović ističe da je Registar informacioni sistem Agencije koji ne sadrži samo podatke koji su bitni za rad Agencije, u smislu baze podataka koju ona mora da ima, kako bi bila produktivna i kako bi mogla da izvršava svoju zakonsku nadležnost.
- To je informacioni sistem, tipa registra, koji sadrži sve dostavljene zbirke ličnih podataka, svih institucija u Crnoj Gori koji jesu rukovaoci zbirki ličnih podataka. Tu spadaju državni organi, državne uprave, organi lokalne uprave, privredna društva, preduzetnici i fizička lica koja imaju potrebu da obrađuju lične podatke, a to rade na legitiman način. U Registru se neće naći zbirke koje vode fizička lica, za svoje sopstvene potrebe. To je zakonom izuzeto - naveo je Obrenović.
- Moramo se opredjeljivati da putem procjene rizika, odnosno neke pozitivne selekcije koja se radi u Agenciji, dođemo u situaciju da naše ukupne kapacitete, u smislu ljudskih resursa, stručnosti, usmjerimo u cilju što bolje zaštite ličnih podataka građana Crne Gore – pojasnio je Obrenović, i dodao da - kada je u pitanju i preventiva, a i represija, opredjeljujemo se za one kategorije koje su rizične.
On je naveo primjer iz prakse:
- Npr, imamo indikatore u smislu funkcije samog Registra, kada neko pravno lice, neki pravni subjekt, dostavi podatke, u smislu zbirki koje prima Agencija u elektronskoj formi. Putem tehničkog prijema tih evidencija, lice koje obrađuje te podatke kontakira sa odsjekom za nadzor, i tu se vrši ta prva procjena formalne prirode, da li su podaci koji su dostavljeni – tačni, pouzdani i u skladu sa zakonom. Tu se već mogu vršiti neke procjene, tipa da rukovalac dopuni te podatke, ili procjena, ukoliko se radi o nekoj rizičnoj grupi, gdje se ne smije rizikovati, u smislu da se ostavi to njima na svijest i savjest - tu se Agencija već opredjeljuje za vršenje nadzora – pojasnio je Obrenović.On je naveo da Registar ima funkciju prethodne provjere.
- I u tim slučajevima, prilikom primanja zbirke u elektronskoj formi i po pitanju zbirki koje smo primili, koje su kompletne. Znači, opredjeljivanjem za one institucije, gdje možemo postići najbolji efekat tim našim nadzorima, upravo posjećujemo njih. Npr, u Ministarstvu prosvjete kao sistemskom organu, imajući u vidu hijerarhiju koja postoji u tom Ministarsvu, koji je nadležan za određeni resor i koji u smislu naših uputstava, preporuka i instrukcija na bazi preventive, kada su u pitanju propusti koje uočimo kod njih, mogu hijerarhijski da se dovode na horizontalne nivoe, kako bi otklonili nedostatke u svim institucijama. Odlaskom kod krovne institucije, na sistemski način pokušavamo da pokrijemo ovaj izuzetno značajan segment, odnosno, izuzetno veliki obim posla koji Agencija ima – akcentovao je Obrenović.
Trenutno je Agenciji dostavljeno 688 zbirki od strane 212 rukovalaca.
Potreba formiranja Registra Agencije, pored činjenice da je zakonska obaveza rukovaoca i Agencije, u smislu ostvarivanja njene nadzorne uloge, ukazuje na neophodnost hitnog rješavanja ovog pitanja. Cilj uspostavljanja Registra, odnosno, jedinstvene zbirke podataka koju uspostavljaju svi rukovaoci, je da se omogući upoznavanje lica sa obradom njihovih ličnih podataka od strane rukovaoca. Takođe, objedinjavanjem evidencija u Registar, ostvaruje se sveobuhvatniji nadzor nad obradom podataka o ličnosti.
Takođe, iz Agencije napominju, da će zahvaljujući podršci Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, napraviti značajnu uštedu sredstava.
