Sa druge strane, isti sud je nakon kontrole dokaza, 19. novembra prošle godine, potvrdio dio optužnice Specijalnog tužilaštva koji se odnosi na optužbe protiv Trkulje, Mirića, Miranovića, Lekića, Aleksandra Veljovića, Saše Stanišića i Bobana Milića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije a Trkulji, Miriću i Miranoviću dodatno i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
U obrazloženju rješenja kojim se obustavlja postupak navodi se da je Specijalno tužilaštvo sudu dostavilo dokaze koji upućuju da su optuženi odradili pripremne radnje za likvidaciju, ali ne i radnje koje se odnose na pokušaj ubistva Šakovića.
"Analizirajući predložene dokaze u pogledu izvršenja krivičnih djela ubistvo u pokušaju i ubistvo u pokušaju putem pomaganja, sud je zaključio da nadležno tužilaštvo nije pružilo dovoljno dokaza da su Trkulja i Marić pokušali ubistvo Šakovića a Miranović i Lekić im pomogli u tom naumu. Izostali su dokazi u pravcu postojanja osnovane sumnje neophodne za potvrđivanje optužnice", navodi se u odluci Višeg suda.
Optužnica
Prema navodima optužnice, kriminalna grupa koja je planirala likvidaciju Podgoričanina Milića Minje Šakovića kupila je stan naspram njegove zgrade, iz kojeg su namjeravali da ga ubiju.
Okrivljeni Trkulja i Mirović su iz tog stana opservirali kuću i kretanje Šakovića, a tokom priprema za izvršenje krivičnog djela trenirali su upucavanje snajperskom puškom, nabavili kombi u koji su smjestili motocikl sa kojim bi pobjegli nakon ubistva i zapalili ga i obezbjedili štek stan u kojem bi se krili nakon izvršenja krivičnog djela.
Međutim, okrivljeni su uhapšeni u momentu kada su trebali da uđu u kombi kojim bi došli do stana odakle je planirano da se ubije Šaković, iz snajperske puške koju je trebala da im donese druga osoba.
Analizirajući optužnicu i dokaze, vanraspravno vijeće Višeg suda je našlo da je SDT priložilo dokaze koji upućuju na osnovanu sumnju da su optuženi zaista uradili navedene radnje, te utvrdili da u optužnici nema dokaza da su okrivljeni pokušali ubistvo Šakovića.
"Suštinski, radi se o izuzetnoj bitnoj razlici između pripremnih radnji i radnje pokušaja. Pripremne radnje za ovo krivično djelo nijesu kažnjive, odnosno predviđene kao posebno krivično djelo. Kvalitativna razlika između pokušaja i pripremanja je u tome što se pokušajem neposredno započinje izvršenje krivičnog djela a pripremne radnje predviđaju samo radnje koje služe za to da omoguće kasnije izvršenje krivičnog djela.
Dakle, pripremne radnje imaju vremensku, a vrlo često i fizičku distancu od neposrednog izvršenja", navodi se u obrazloženju Višeg suda.
U konkretnom slučaju, kako pojašnjavaju iz Višeg suda, okrivljeni su preduzeli radnje pripremanja, naime, obezbjedili su i mjesto izvršenja (kupljeni stambeni objekat) i predmete izvršenja krivičnog djela – vozila kojima su trebali doći do mjesta predviđenog za likvidaciju mete kojim bi zatim pobjegli i zapalili ga na periferiji grada.
"Okrivljeni su lišeni slobode u momentu ulaska u kombi. Dakle, predstojao im je ulazak u kombi vozilo, dolazak na lice mjesta, ulazak u stambeni objekat i zauzimanje pozicije, preuzimanje oružja, uočavanje oštećenog kada se pojavi u vidokrugu i ako se pojavi u vidokrugu, te neposredno opaljenje.
Pri takvom stanju stvari, sud zaključuje da postoje dokazi o izvršenju pripremnih radnji, ali ne i dokazi o započinjanju izvršenja krivičnog djela, odnosno pokušaju", pojašnjeno je iz Višeg suda.
Dokazi
U konkretnoj situaciji, dokazi upućuju da pripremne radnje još nijesu završene, odnosno da okrivljeni Trkulja i Mirić još nijesu ni ušli u vozilo, nijesu tim vozilom ni krenuli prema mjestu izvršenja krivičnog djela, nije im dostavljena snajperska puška kojom treba završiti krivično djelo, a oštećeni nije ni primijećen na toj lokaciji.
Iz Višeg suda su podsjetili da su istog stava bile i sudije Vrhovnog suda u rješenju o produženju pritvora Trkulji, Miriću, Veljoviću i Miranoviću, gdje ističu da iz navoda SDT-a ne proizilazi osnovana sumnja da su okrivljeni započeli izvršenje krivičnog djela, već da su se pripremali da to učine.
Sa druge strane, isti sud je ocijenio da prikupljeni dokazi u istrazi ukazuju na osnovanu sumnju da su optuženi izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
"Postoji dovoljno dokaza u pravcu postojanja osnovane sumnje da su učinjena navedena krivična djela dok će materijalna istina, odnosno da li su okrivljeni zaista izvršili ova krivična djela ili ne, biti utvrđena u toku krivičnog postupka", zakljkučuju iz Višeg suda.
Trkulja, Miranović, Veljović, Mirić i Stanišić uhapšeni su početkom marta prošle godine, dok su Lekić i Milić izbjegli stavljanje lisica na ruke.
Istraga o planiranju likvidacije počela je nakon što je policija nedavno dobila informaciju da je u Crnu Goru ušla osoba „kojoj je plaćeno da iz snajperske puške likvidira Šakovića ili dvojicu njegovih prijatelja iz klana“.
Policajci su kontrolisali kombi vozilo koje je nekoliko dana bilo parkirano nedaleko od kuće Šakovića, a ispostavilo se da ga koristi ekipa koja je ubrzo uhapšena.
Inspektori su otkrili štek stanove koje su koristili osumnjičeni, zaplijenili automobile koje su koristili u pripremanju zločina, motor kojim su ubice trebale da pobjegnu, oružje, municiju, kriptovane telefone, falsifikovana dokumenta, novac i benzin kojim su planirali da unište dokaze.
Istražitelji su pronašli i snajpersku vojnu pušku, optički nišan visoke rezolucije i municiju u specijalno napravljenom bunkeru ispod patosnica kombi vozila koje je imalo ključnu ulogu u izvršenju ovog zločina.
Specijalni tužioci tvrde i da je ta kriminalna grupa formirana krajem 2020. godine na teritoriji Crne Gore i Srbije, sa ciljem da izvrše neodređeni broj ubistava.
