Viši sud potvrdio je 14 od 17 tačaka optužnice protiv desetočlane grupe Radoja Zvicera koje Specijalno tužilaštvo tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta, pranje novca i teško ubistvo Milana Lepoje, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva kao pripadnici Zvicerove grupe označeni su policajci Ljubo Milović i Petar Lazović, Milan Vujotić, Radovan Mujović, Slobodan Kašćelana, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Duško Roganović, Radovan Pantović i Nikša Perović.
Kako je saopšteno iz Višeg suda, u odluci koja je donijeta 10. marta usljed nedostatka dokaza protiv Zvicera, Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića obustavljen je krivični postupak za optužbu SDT-a da su kao saizvršioci pokušali ubistvo Jovana Vukotića ispred zgrade kotorske policije 2020. godine.
Sudija Zoran Radović je prilikom kontrole optužnice utvrdio da se u konkretnom slučaju radilo o pripremnim radnjama koje našim zakonom nijesu predviđene kao posebno krivično djelo.
Takođe, sud nije potvrdio i dio optužnice kojom Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića, Milovića, Mujovića i Živkovića za nedozvoljeno držanje i šverc oružja jer sudija Radović nije kao dokaz tužilaštva prihvatio fotografije oružja koje su ovi pripadnici kriminalne organizacije razmjenjivali preko Skaj aplikacije.
"Postupajući po kontroli optužnice protiv Z. R i dr. krivično vanraspravno vijeće ovog suda je našlo da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih Z .R, V. M, i K. S. da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju iz čl.143 u vezi čl.20 i 23 st.2 KZ CG, jer navedeno krivično djelo koje je u konkretnom predmet optužbe nije krivično djelo, kao i da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih M. Lj, Ž. R. i M. R. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.3 u vezi st. 1 i 2 KZ CG, te i protiv okrivljenog L. P. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.1 KZ CG, jer u odnosu na navedeno djelo nema dovoljno dokaza, pa je u ovom dijelu, protiv prethodno navedenih lica u odnosu na navedena krivična djela krivični postupak obustavljen", precizirano je iz Višeg suda.
Prema navodima tužilačkog akta, koji potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Crnoj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji.
Zvicer se optužnicom Specijalnog tužilaštva, između ostalog, tereti i da je početkom novembra 2020. godine naložio ubistvo Milana Lepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu.
„Pink Panter“ Milan Lepoja zvjerski je ubijen 9. decembra 2020. godine kada su ga pripadnici klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića prvo namamili u kuću u beogradskom naselju Ritopek.
Prema pisanju beogradskih medija, Ljepoja je 8. decembra ostavio telefon kod kuće, pozvao taksi i otišao u nepoznatom pravcu, a tokom istrage saznalo se da je otišao na dogovoreni sastanak sa pripadnicima klana Belivuk-Miljković.
U zloglasnoj kući u Ritopeku, srpska policija je pronašla biološke tragove Milana Lepoje, kao i dugme farmerki „dizel“ koje je nosio na dan nestanka.
Nakon juče objavljene odluke Višeg suda Zvicer pred sudom neće odgovarati za planiranje ubistva Jovana Vukotića ispred kotorske policije.
Viši sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ubistvo Vukotića nije ni pokušano jer je Petar Mujović, koji je iz „češke zbrojevke“ trebao da ispali smrtonosne hice u vođu „škaljaraca“, pretresen, a potom i uhapšen pošto je policajcu koji se nalazio ispred zgrade policije bilo sumnjivo njegovo ponašanje.
Mujović je 14. januara 2021. godine osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Ova grupa Radoja Zvicera našla se na optužnici nakon što je Specijalno tužilaštvo po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u maju prošle ponovo formiralo predmet po materijalu Europola i francuskih pravosudnih organa, a koji su bili dostavljeni u julu i decembru 2021. godine.
Portal Libertas pres je 3. maja prošle godine objavio da se u dokumentima Europola kao članovi kavačkog klana pominju policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su, prema tim navodima, uključeni u šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropsku uniju i Australiju.
Petar Lazović je uhapšen 18. jula, po nalogu Specijalnog tužilaštva, dok je Milović još uvijek nedostupan državnim organima.
Zeković: Sistem služi interesnim krugovima, umjesto jednakosti građana pred sudom
Advokatica Maja Zeković je komentarišući odluku kojom je potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića kazala da se radi samo još jednom u nizu dokaza nezakonitog postupanja pravosudnih organa.
"Ovakvom odlukom, čije donošenje bezmalo kasni mjesec i po, dolazimo u situaciju ne samo neblagovremenog i neažurnog postupanja nadležnog suda, u pritvorskom predmetu koji je po prirodi hitan, već da je ovakva odluka produkt postupanja sudskih instanci, ispod svakog minimuma uspostavljenih kriterijuma znanja, prakse i obaveze poštovanja zakona", ocjenila je Zeković.
Po njenom sudu, vijeće sudije Radovića ni u kom slučaju nije bilo u zakonskoj prilici da potvrdi optužnicu u kojoj niti jedno krivično djelo koje se stavlja na teret Petru Lazoviću nije određeno niti odredivo kako po mjestu, tako ni po vremenu a ni načinu izvršenja.
"Posebno zabrinjava činjenica, da je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu za četri krivična djela u odnosu na okrivljenog Petra Lazovica, a da u predmetu ne postoji nijedan zakoniti dokaz iz kojeg bi se mogla opravdati osnovana sumnja za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već je prihvatio zbirni operativni materijal, koji ukoliko se poštuje zakon, može poslužiti samo za usmjeravanje radnji istrage nadležnog tužilaštva", navodi advokatica Zeković.
Ona dodaje da postupanje Višeg suda dovodi do situacije da se na glavnom pretresu ponovo otvori istraga i svi učesnici primoraju da se bave nezakonitim dokazima Skaj aplikacije, koja po važećem zakonu nije i ne može biti dokaz.
Poručila je da i pored kontinuiranog ignorisanja zakona od strane nadležnih sudova, na štetu Petra Lazovića, odbrana neće odustati od principijelnog i profesionalnog istrajavanja na poštovanju normi i načela, bez obzira na ime i prezime okrivljenog, bez obzira na politički kontekst, kao i u dokazivanju da je sistem ovog puta istinski zakazao.
"Sistem očigledno služi različitim krajnje upitnim interesnim krugovima, umjesto dosljednom sprovođenju načela jednakosti građana pred sudom, te sigurnosti pravnog poretka zemlje koja se deklarše kao dorasla civilizacijskim tokovima EU", zaključila je Zeković.
