Kako je Pobjedi objasnio predsjednik te sindikalne organizacije Nenad Rakočević, danas će se održati pregovori u Ministarstvu u vezi sa izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora.
On očekuje da će biti ubrzo i potpisan, ali je, kako navodi, problem što se u GKU ne mogu naći definisani koeficijenti za zarade, kao što je to slučaj u drugim sektorima poput prosvjete i zdravstva, već je neophodno prethodno izmijeniti Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
I Sindikat uprave Crne Gore je juče na Glavnom odboru donio odluku da traži povećanje zarada u javnom sektoru
- Uzimajući u obzir da imamo najmanje zarade u državnom aparatu, a s obzirom da je program „Evropa sad“ obezvrijedila inflacija uslovljena krizom u svijetu čime je ugrožen već loš standard naših zaposlenih - kazao je predsjednik ovog sindikata Ranko Božović.
Dodao je da od 2016. godine, ne računajući program „Evropa sad“, koji je donio niz nelogičnosti, sektoru javne uprave nije uvećana zarada.
Rakočević je Pobjedi kazao da imaju obećanja iz Vlade da će to biti učinjeno tokom jeseni, a nakon izmjena biće odmah potpisan novi granski kolektivni ugovor koji će sadržati i povećane koeficijente za oko 20.000 zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama. Primjena uvećanih koeficijenata, prema očekivanju Sindikata, počela bi u januaru naredne godine i bila bi predviđena budžetom za 2023.
U Sindikatu uprave i pravosuđa traže usaglašavanje koeficijenata i dinamike njihovog uvećanja sa prosvjetom čiji sindikat takođe vodi pregovore sa Vladom uz zahtjev za uvećanje zarada od 45 odsto. Iz Vlade je prosvjetarima prvobitno bilo ponuđeno da se zarade uvećaju za 15 odsto u 2023. godini, a da se do traženih 45 odsto dođe tek 2025. godine, što su sindikalci odbili.
Rakočević kaže da je teška ekonomska kriza uzrokovana skoro pa hiperinflacijom dovela život zaposlenih u državnoj administraciji na puko preživljavanje.
- Konačno je 19. oktobra održan sastanak predstavnika našeg sindikata sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem na kojem je dogovoren način i dinamika rješavanja najvažnijih problema koji opterećuju naše članove, odnosno zaposlene u državnoj i lokalnim upravama - kazao je on i istakao da su dobili riječ ministra za povećanje plata.
On tvrdi da nezadovoljstvo državne administracije kulminira do granica nezadovoljstva.
- Mi ćemo kao njihovi legitimni predstavnici radikalizovati načine ostvarenja zahtjeva ako osjetimo da se pokušava nešto izigrati ili ako bude potrebno da inertnu stranu, stranu vlasti, moramo forsirati da ispoštuje svoj dio dogovora - naveo je Rakočević.
On ističe da su izmjene seta poreskih zakona, populistički nazvanih programom „Evropa sad“, odnosno tadašnje uvećanje zarada, zajedno sa izmjenom Zakona o radu i novom visinom minimalne zarade u iznosu od 450 eura, donio i niz diskriminatornih deformacija.
- Visina zarada za namještenike (osnovna škola) se izjednačila sa ostalim zvanjima koje pokrivaju IV, V i VI stepen stručne spreme. Potpuno se degradirao institut minulog rada, postao je nevidljiv u konačnoj zaradi, kao što su postali nevidljivi i ostali dodaci u vidu prekovremenog rada, rada noću i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Bolovanje se ne odbija na način, jednostavno i shvatljivo rečeno, od minimalne zarade - 450 eura, već od zarade koja se prepoznaje kroz koeficijente, a koja je značajno manja - navode u Sindikatu.
Sindikat uprave i pravosuđa ističe da u sektoru javne uprave nije uvećana zarada od 2016, a tada je uvećanje u prosjeku bilo 20 eura.
