Literatura

Novo izdanje Matice crnogorske objavljeno u okviru biblioteke „Tragovima prošlosti“

Od praistorije do poznog srednjeg vijeka: Pred čitaocima su „Arheološki lokaliteti Danilovgrada“ Boška Ikovića

Autor ukazuje da mnoštvo arheoloških lokaliteta, njihova hronološka raznolikost, pokretni nalazi i samo fragmentarna naučna istraženost opredjeljuju ovaj prostor u rang nezaobilaznih areala državne teritorije Crne Gore, s aspekta arheologije i njoj srodnih naučnih disciplina

Od praistorije do poznog srednjeg vijeka: Pred čitaocima su „Arheološki lokaliteti Danilovgrada“ Boška Ikovića Foto: Matica crnogorska
Portal AnalitikaIzvor

Knjiga „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ arheologa-konzervatora Boška Ikovića, novo je izdanje Matice crnogorske. 

Predmet Ikovićevog istraživanja u ovoj publikaciji su svi do sada konstatovani, arheološki lokaliteti u naznačenom vremenskom okviru na administrativnoj teritoriji opštine Danilovgrad.

Bogato ilustrovana knjiga objavljena je u okviru biblioteke „Tragovima prošlosti“. Urednik izdanja je Ivan Ivanović, a stručna konsultantkinja istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica. 

„Ovaj rad je koncipiran kao odraz potrebe za klasifikacijom arheoloških nalazišta, njihovom sistematizacijom i preglednom prezentacijom s ciljem njihovog približavanja naučno-stručnoj i laičkoj javnosti u funkciji adekvatnijeg tretmana i valorizacije, navodi autor u rezimeu i dodaje da teritorija opštine Danilovgrad u geološkom, geografskom, klimatskom i hidrografskom smislu predstavlja specifičan, raznovrstan i nadasve povoljan prostor za život, rad i boravak ljudskih zajednica od najstarijih vremena do danas“, naveo je autor.

Samo fragmentarno osvijetljena živopisna kulturno-istorijska sliku ove teritorije

Kako je dodao, mnoštvo arheoloških lokaliteta, njihova hronološka raznolikost, pokretni nalazi i samo fragmentarna naučna istraženost opredjeljuju ovaj prostor u rang nezaobilaznih areala državne teritorije Crne Gore, s aspekta arheologije i njoj srodnih naučnih disciplina. 

„U prvom redu, nedovoljno je obrađen kontinuitet čovjekovog bivstvovanja na ovom prostoru u odnosu na epohe i civilizacijske smjene, kao i njegov uzajamni odnos s takvim promjenama u ovom okruženju. Kod ovakvog stepena istraženosti, s obzirom na geografske, klimatske, hidrološke i kulturološke aspekte, te brojnost lokaliteta i karakter nalaza, ova teritorija je imala veoma respektabilan značaj u naznačenom periodu, a neopravdano se zanemaruje u istraživačkim projektima“, naveo je Iković. 

Sporadični prikazi pojedinih lokacija u literaturi i nekoliko sondažnih arheoloških istraživanja, kako navodi autor, samo fragmentarno osvjetljavaju grandioznu i živopisnu kulturno-istorijsku sliku ove teritorije. 

Pored markantnih repera ‒ zaštićenih kulturnih dobara, kakvi su: Spuž s citadelom, Martinićka gradina, Koljat, Sige, Zidanice te manastiri Ždrebaonik i Ostrog, ovaj kraj obiluje i znatnim brojem manje poznatih a veoma značajnih lokaliteta i nalaza.

„U prostranom vremenskom okviru, od nekoliko desetina hiljada godina, ovo je pokušaj uspostavljanja svojevrsnog kataloga regije i nalaza s ciljem cjelovitijeg sagledavanja i sublimiranja globalnih kulturoloških i civilizacijskih odrednica. Mapiranjem lokaliteta, deskripcijom karakterističnih i prikazom pojedinačnih nalaza nastoji se potencirati kontinuitet ljudskog bivstvovanja, s akcentom na geografske, komunikacijske i klimatske pogodnosti“, kaže Iković.

Ukazuje da bi dobijeni rezultati potencijalno u budućnosti mogli imati i svoje stručno-ekonomsko opravdanje, formiranjem arheološkog parka i raznovrsnim aktivnostima koje bi se u njemu sprovodile, poput ljetnjih škola namijenjenih kako akademskoj tako i široj zainteresovanoj javnosti – navodi Iković.

Skica za portret autora

Boško S. Iković rođen je 1958. godine u Pančevu. Na smjeru Konzervacija i restauracija slikarskih djela – Kulturološki fakultet na Cetinju, diplomirao je 1986. godine i prvi je diplomirani student ovog fakulteta. 

Magistrirao je 2017. godine na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Kao viši konzervator u JU Centra za kulturu Danilovgrad – Zavičajni muzej, radio je na poslovima konzervacije i restauracije od 1986. do penzionisanja 2024. godine. 

Autor je izložbe „Bjelopavlići – kamen kroz vjekove“ (2006), koautor je arheološkog vodiča Danilovgrad (Matica crnogorska, 2011) i stalne izložbene postavke Zavičajnog muzeja Danilovgrad.

Portal Analitika