Oni su poručili da je ovo "samo neuspio pokušaj Žugića da ukrije odgovornost za višestruke zloupotrebe u aferi Abu Dabi".
"Kao i da neubjedljivo demantuje navode člana Odbora direktora IRF-a, Marka Ivanovića, iznijete u emisiji “Reflektor” TV Vijesti, emitovanoj u utorak 18.10.2022. na temu Žugićevog najdirektnijeg učešća u kreiranju i realizaciji projekta Abu Dabi. Žugićevo prihvatanje dolaska u emisiju, pa otkazivanje u posljednji momenat, govori najbolje o snazi njegovih argumenata", dodaju oni.
2Oni su kazali da Žugić sada maše Zakonom o IRFu, "nudeći ga kao jalov argument da izdavanje državne garancije za vraćanje kredita Abu Dabi Fondu navodno nije bilo potrebno".
"Iako je opštepoznato da je Zakon o IRFu na snazi od 2010. godine, gle čuda, radi se o istom čovjeku koji je, sa pozicije tadašnjeg ministra finansija, kreirao Zakon o budžetu za 2015. godinu koji nedvosmisleno propisuje obavezu izdavanja državne garancije za projekat Abu Dabi Fonda (ADMAS), u visini do 50 miliona eura. Upravo na predlog Radoja Žugića kao ministra ove odredbe Zakona o budžetu izglasali su poslanici Skupštine Crne Gore, čime je on postao obavezujući", kazali su iz Odbora direktora IRF-a.
Oni su poručili da je izdavanje predmetne garancije takođe utvrđeno i Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2015. godine o zaduživanju i davanju garancija za 2015. godinu s potpisom Mila Đukanovića.
"O neistinitosti Žugićevih tvrdnji govori dodatno činjenica da je četiri mjeseca nakon što je ozvaničena međudržavna saradnja s Abu Dabi Fondom i potpisan međudržavni Ugovor o zajmu, Vlada Mila Đukanovića, s Radojem Žugićem kao ministrom finansija, usvojila Ugovor o poslovnoj saradnji između Ministarstva poljoprivrede i IRF-a u kojem se navodi: „Shodno Zakonu o budžetu za 2015. godinu Vlada Crne Gore je obezbijedila garanciju za uredno izvršavanje obaveza po osnovu Ugovora o zajmu prema Razvojnom Fondu Abu Dabija u iznosu od 50.000.000,00 eura. Sredstva garancije iz stava 1 ovog člana jedini su instrument obezbjeđenja za Ugovor o zajmu. Fond (IRF) je u obavezi da u svojstvu korisnika garancije, a po nalogu ministarstva, preduzme sve mjere i radnje na aktiviranju garancije, djelimično ili u potpunosti, za uredno izvršenje obaveza po osnovu Ugovora o zajmu prema Razvojnom fondu Abu Dabija", kazali su oni.
Oni su kazali da sada, kada Crnoj Gori prijeti aktiviranje jednokratnog plaćanja u iznosu od preko 21,6 miliona dolara glavnice neizmirenih kreditnih obaveza prema Abu Dabiju plus pripadajuće kamate, očekuju da će "očigledne i nedvosmislene zloupotrebe Radoja Žugića vezane za: „nestanak“ garancije propisane Zakonom o budžetu za 2015. godinu, Odlukama i Zaključima Vlade, te Ugovorima koje je usvojila Vlada Crne Gore, biti utvrđene u postupku koji je u toku pred nadležnim tužilaštvom".
"Dodatno, Žugićevo stavljanje fokusa na pitanje nepostojanja državne garancije za Zajam Abu Dabi ide u prilog naporima ukrivanja njegove mnogo šire odgovornosti i još štetnijeg činjenja u cijeloj aferi Abu Dabi. Pritom imamo u vidu njegovu ulogu u aranžmanu otvaranja računa Ministarstva poljoprivrede u Prvoj Banci, na koji su uplaćena sredstva iz Abu Dabi Fonda za razvoj i posredstvom kojeg su vršene sve dosadašnje dolarske transakcije", istakli su oni.
Kazali su da se svakom dobronamjernom nameće pitanje "koji je bio motiv Radoja Žugića da kao ministar finansija flagrantno krši Zakon omogućivši da uplate iz Zajma Abu Dabi ne idu na račun državnog trezora, suprotno praksi za svako dosadašnje međudržavno zaduženje".
"I zašto je i na čiju štetu Radoje Žugić, po svaku cijenu, omogućio likvidnost i značajne prihode Prvoj banci po osnovu provizija i koliki su oni bili? Dodatno, zašto je Centralna banka, sa Žugićem na čelu, dala saglasnost i pokriće za nezakonite transakcije u dolarima u domaćem platnom prometu za Abu Dabi kredite preko računa kod Prve banke?", dodaju iz Odbora direktora IRF-a.
Kazali su da se posebno bitnim nameće pitanje da li je CBCG ispitivala transakcije preko računa Prve banke i tokove novca iz aranžmana Abu Dabi, kojim je, kako tvrde, nanešena velika šteta međunarodnoj reputaciji Crne Gore, uz ozbiljan rizik da uslijedi velika šteta po državni budžet, čiji će teret u krajnjem snositi crnogorski građani.
"Očekujemo da sva prethodna pitanja budu predmet pažnje u postupku koji je u toku pred nadležnim tužilaštvom, uvažavajući ulogu Centralne banke kao regulatora i kontrolora Prve banke, gdje je nesporno da je CBCG u postupku redovnih kontrola Prve banke morala biti upoznata i sankcionisati sve ove radnje, od nezakonitog otvaranja i nezakonitog prometa posredstvom ovog računa, do kontrolisanja tokova novca koji su doveli do zloupotreba. I isto blagovremeno spriječiti", poručili su oni.
Iz Odbora direktora IRF-a su kazali da za sve navedeno nema pozivanja niti odgovornije osobe od Radoja Žugića.
"Jer je u vrijeme pripreme i potpisivanja aranžmana s Abu Dabijem, te otvaranja računa u Prvoj banci bio ministar finansija (2013-2016), a u periodu kada je trebalo kontrolisati i zatvoriti oči pred nezakonitostima, te dati pokriće za njihov nesmetan nastavak - isto radio sa pozicije guvernera CBCG (od 2016. godine do 15. oktobra ove godine)", kazali su oni.
Iz Odbora direktora IRF-a apeluju na nadležno tužilaštvo da istraži odgovornost Radoja Žugića.
"Kojeg ne oslovljavamo guvernerom CBCG, jer znamo da mu je mandat na funkciji guvernera CBCG istekao 15. oktobra ove godine, te da ni u jednom propisu nema uporišta da se legalno može i dalje predstavljati kao guverner", zaključili su oni.
