Lazović je uhapšen 18. jula, od kada se nalazi u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva.
"Stiče se utisak da se čak ni Vrhovni sud kao najviša redovna instanca u ovom predmetu ne bavi konkretnim činjenicama koje je dužan da dovede u vezu sa zakonskim određenjima, već neprincipijelnim postupanjem nezakonito pretvara mjeru pritvora u tipičnu odmazdu i prisilno izvršenje kazne zatvora u odnosu na ovog okrivljenog, u odsustvu i jednog jedinog na zakonu zasnovanog dokaza", kaže Zeković.
Ona dodaje da se iz suvisle naredbe o pokretanju istrage Specijalnog tužilaštva teško može i naslutiti što se njenom branjeniku stavlja na teret.
Dodaje da je iz više razloga opravdano začuđuje stav Vrhovnog suda, posebno sagledan u kontekstu permanentnog i sveprisutnog kršenja osnovnih ljudskih prava, počinjenih od svih nadležnih organa na štetu Petra Lazovića.
"Ono što nije smio da previdi, a ni da ignoriše Vrhovni sud Crne Gore, kao najviša redovna instanca, ma kakvim motivom da je rukovođen, a koji svakako nijesu principijelno sprovođenje zakona niti pridržavanje načela jednakosti svih pred zakonom, jeste obavezujuća odredba člana 174 Zakonika o krivičnom postupku. Ovom odredbom pritvor je propisan samo kao izuzetna mjera i ukoliko se svrha, konkretno dostupnost okrivljenog nadležnim organima koji vode postupak, ne može ostvariti drugom mjerom", pojašnjava advokatica Zeković.
Pozivajući se na član 166 ZKP-a kojim su propisane mjere nadzora u slučajevima navodne opasnosti od bjekstva, Zeković ukazuje da nema osnova za produženje pritvora Petru Lazoviću.
"U konkretnom slučaju imamo činjenice da se okrivljeni Lazović sam javio na poziv nadležnih organa, da je porodičan čovjek, otac dvoje malodobne djece, stalno zaposlen u ANB-u. Prije svega, Petar Lazović je imao medijsko suđenje prije pricesuiranja od strane nadležnih organa koje je trajalo mjesecima, a za koje vrijeme je mogao da pobjegne da je htio i da je uopšte planirao bjekstvo. Jasno je da nema nikakvog osnova za produženje pritvora, pravdanjem navodne opasnosti od bjekstva", navodi ona.
Ona je ukazala da će svakako u konačnom, za ovako nesavjesno postupanje Tužilaštva i sudova, država morati da plati odštetu.
"Epilogom postupka će se utvrditi istina, kao i neosnovano hapšenje Lazovića u odnosu na kojeg ni u četvrtom mjesecu pritvora ne postoje osnovi sumnje da je počinio bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Osim toga, Tužilaštvo nije preduzelo bilo koju dokaznu radnju, makar da je odbrana obaviještena, iako je u pitanju hitno postupanje", kaže advokatica.
SDT sumnjiči Lazovića da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotreba službenog položaja.
On je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita dokaze koje ima protiv njega.
