Šef obavještajne službe Kaupo Rosin je rekao da je ta procjena zasnovana na ruskim planovima da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice sa članicama NATO-a – Finskom, Estonijom, Litvanijom i Letonijom, prenosi Rojters.
U bližnoj budućnosti se ipak ne očekuje vojni napad Rusije, dijelom zato što Moska mora da zadrži trupe u Ukrajini", tvrdi Rosin. Rusija je danas izdala potjernicu za estonskom premijerkom Kajom Kalas.
„Ako nismo spremni, vjerovatnoća (ruskog vojnog napada) bila bi mnogo veća nego bez ikakvih priprema“, dodao je Rosin.
Estonija i druge baltičke države su povećale svoje vojne potrošnje preko dva odsto vrijednosti njihovih privreda nakon što je Rusija anektitirala Krim 2014, a NATO saveznici su podigli svoje prisustvo u tim zemljama, prenosi Rojters.
Njemačka planira da spremi 4.800 vojnika za borbu u tom regionu do 2027. godine, u svom prvom stalnom vojnom angažovanju u inostranstvu od Drugog svjetskog rata, a Rosin je rekao da se NATO saveznici kreću u dobrom pravcu kada je u pitanju suprotstavljanje navodnoj ruskoj prijetnji.
Govoreći o komentarima bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da ne bi branio NATO saveznike koji ne troše dovoljno na odbranu, Rosin je rekao: „Takve izjave nikada nisu od pomoći“.
Sposobnost Rusije da obezbijedi municiju svojim trupama nadmašuje ukrajinsku, a osim ako se podrška Zapada ne održi ili poveća, malo je vjerovatno da će Ukrajina moći da promijeni situaciju na bojnom polju, dodao je Rosin.
2
